U časopisu Nada od 15.decembra 1902. godine objavljen je sljedeći tekst:
„I velika gimnazija mostarska, koja je otvorena početkom školske godine 1894/95, bijaše isprva smještena pod krov za prvu potrebu, te se je tako ubrzo osjetila nužda, da joj se podigne dostojan dom. Godine 1897. otpočelo se za gradnjom zgrade, koju nam prikazuje naša slika. Zgrada imade vrlo slobodan i s higijenskog gledišta sasvim povoljan položaj: usred krasnih bašta s tropskom vegetacijom blizu rijeke Neretve i potoka Radobolje. Gradjena je od kamena i opeke po nacrtu tehničkih organa zemaljske vlade u čisto istočnjačkom slogu, i po njem se pravom može ubrojiti među najuglednije građevine na Balkanu. Ona se satoji od pročelja sa dva tupokutna krila, a svako ovo krilo imade opet po jedno pravokutno pakrilo. Pročelje je veoma izbočeno, a uz to je središnji dio veoma izdignut. Duljina pročelja iznosi 32.10, duljina krila 31.25 a pakrila 20 m. Uza glavnu zgradu je golema gombaonica. Zgrada ima osim stana za ravnatelja i podvornika 10 razrednih soba (najmanja mjeri 7.40×7.10, najveća 14.70×7.00 m), četiri odaje, u kojima se predaje vjeronauk i arapski jezik, jednu koja služi kao muslimanska bogomolja (sa predsobljem za uzimanje abdesta), lijepu crtaonicu (19.70×7.15 m sa 8 prozora), 7 soba za zbirke, među kojima se prostranošću (15.00×7.00) osobito ističe dvorana za prirodnopisnu zbirku, 3 sobe za knjižnicu i čitaonicu, zbornicu, ravnateljsku pisarnu. Osim toga ima u toj zgradi još nekoliko sporednih prostorija, a u podzemlju su prostrani podrumi. I ta je zgrada podignuta na trošak zemlje uz ukupni trošak od 330.000 kruna“.
Fotografija: Velika gimnazija 1902. godine, iz časopisa Nada
Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić
(NovaSloboda.ba)
