Prije 150 godina ljudi su počeli graditi željezničke pruge u Alpama. O vozovima kroz Alpe, ljepoti krajolika, svjedoče fotografije u prilogu. Mnogi vozovi su tamo i danas u pogonu.
Iznad oblaka: Kroz švicarski kanton Obwal probija se Pilatusbahn. Za savladavanje 4.270 metara duge štreke, potrebno je 30 do 40 minuta. Pri tome. voz savlađuje uspon od 48 posto, više nego bilo koji voz, bilo gdje u svijetu.
Tragovi šina: U Francuskoj, gdje je između 1868 i 1871. godine vozio Mont-Cenis-Postbahn, i danas je ostala trasa nekadašnje željeznice. Tada je ona bila izgrađena, kako bi pošta i paketi što brže stizali iz Velike Britanije u Indiju.
Spomenik gradnje: 36 metara visok, 222 metra dug, najveći zidani željeznički lučni most na svijetu nalazi se u Sloveniji i premoštava rijeku Isonzo. Otvoren je 1906. godine, a njim i danas prolazi Bohinjska pruga, duga 89 kilometara, koja povezuje Jesenice i Novu Goricu. Nekada je ovom trasom prolazila pruga od Willacha do Trsta.
Vodeća uloga: Jedan 66 metara dugi lučni čelični most premoštava klisuru kod mjesta Seefeld u Tirolu. Nalazi se na pruzi od Insbrucka do Garmisch-Partenkirchena, kao dio Karwendel planinske željeznice.
Koliko god su morska odmarališta popularne destinacije planine svojim ljepotama ni malo ne zaostaju.
Osjećaj visine u magli: Kratko prije planinske stanice na pruzi Wendelsteinbahn u Bayernu, u Njemačkoj, voz prolazi kroz Schwalgerwand tunel. Na jednoj stijeni, iznad pruge i tunela, stoji crkva, koje je na visini od 1838 metara najviša božja kuća u Njemačkoj.
Vremenom su Alpe osvajane putem tehnike.
Kroz brdovito područje: na putu od Trienta do Mezzane u Italiji, Nonstalbahn prelazi rijeku Noce. Dio 110 godina stare pruge, koja je 2003. godine produžena na 66 kilometara, vodi starim rimskim putem.
Dobro je znati: Od Francuske do Slovenije može se još mnogo toga izgraditi.
Karte : Usmjerite svoj odmor u pravom smjeru, zamijenite automobile za vagone. Mapa prikazuje omiljene alpske vozove fotografa Bertholda Steinhilbera.
Unutar Evrope karte se mogu rezervisati preko portala kao što su RailEurope (www.raileurope.com) i Trainline (www.thetrainline.com), na web stranicama željezničkih kompanija i od turističkih agencija kao što je Gleisnost (www.gleisnost.de), Traivelling (www. traivelling.com) i Ameropa (www.ameropa.de).
Info: Aktuelni broj časopisa Geo Saison posvećen je putovanju bez aviona, časopis “Elswo” posvećen je održivom odmoru, dok blog www.andersreisen.net postoji od 2009. obavešteni o međunarodnom putovanju vozom.
Osam željezničkih pruga: Iz doline do vrha i nazad, najljepše željezničke pruge u Alpama, prikazane na slici u prilogu:
Vitznau-Rigi-Bahn. U maju je proslavio 150 godina postojanja. Vagoni potiču iz godina od 1871. do 1911. a lokomotive parnjače, između 1923. i 1935. godine.
Gornergratbahn: Voz ne vozi, kako je to prvo bilo planirano do vrha Matterhorna. Vozi od Zermatta na 1500 metra visokog Gornergrat, sa pogledom na planine i glečere.
Nobstalbahn: Na pruzi od Trienta do Mezzana u Italiji, mogu se vidjeti najljepši vijadukti i mostovi. Najviša tačka je Marilleva na 900 metara nadmorske visine.
Wendelsteinbahn: najstariji aktivna željeznica sa zupčastim pogonom. Otvorena 1912. modernizovana 1991.godine i zaštićena je kao spomenik. Tokom čitave godine vozi na relaciji Brennburg, Aipl, Mitteralm, Wendelstein.
Bohinjska pruga: Vozi i sa parnom lokomotivom. Ljeti ovom prugom, od Jesenica do Nove Gorice, voze istorijski vozovi iz Željezničkog muzeja u Ljubljani.
Karwendelbahn: Povezuje Insbruck i Garmisch-Partenkirchen. Vozi i do 70km/h.
Pilatusbahn: Za relaciju od Alpnachstada preko Amsigena, do .2073 metra visoke planinske stanice, uz pomoć zučanika, vozi oko pola sata, pri čemu savlada visinksku razliku od 1.635 metara.
Berninabahn: Ova 60 kilometara duga pruga je od 2008. godine, kao svjetsko kulturno nasljeđe, pod zaštitom UNESCO-a. Vodi od St. Moritza preko Bernina prevoja, do Tirana u Italiji. Penje se na visinu od 2253 metra, a odatle spušta na visinu 429 metara.
(sten)
Prevod: Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
