Muzej Žitomislić organizovao je u subotu naveče tribinu “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina”, te izložbu “Jasenovački mučenici u svjetlu Vaskrsenja”, u kojoj su objedinjeni radovi monahinja iz Manastira Jasenovac.
Kako su saopštili organizatori, Diana Budisavljević je tokom Drugog svjetskog rata u periodu od 1941. do 1945. godine podstakla i organizovala spašavanje iz ustaških koncentracionih logora preko 10.000 djece i njihovih majki s područja Korduna i Kozare. Djeca su od roditelja bila odvojena zbog odvođenja njihovih roditelja na prisilni rad u Njemačku.
Na tribini je o Budisavljević govorila zagrebačka istoričarka Nataša Mataušić, autorica monografije o liku i djelu Austrijanke Diane Budisavljević.
“Diana Budisavljević bila je žena koja se u izuzetno teškim ratnim vremenima odlučila slobodno misliti, slobodno djelovati i pružati aktivan građanski otpor ustaškom režimu, spašavajući djecu zatočenu u ustaškim logorima. Njena aktivnost u to vrijeme bila je poznata ‘kao akcija Diane Budisavljević'”, kazala je Mataušić.
Dodala je kako “od Diane možemo da naučimo kako da budemo hrabri, da se ne bojimo ničega ako imamo pravedan i moralan čin pred našim očima”.
“Ona se nije bojala i sama je napisala u dnevniku da to što čini je najveći poklon koji je u životu dobila, a to je da spasi ljude od sigurne smrti. Akcija joj nije bila teret već poklon”, naglasila je Mataušić.
Teologinja Milja Tupanjanin ocijenila je kako akcija Diane Budisavljević, pored svih već ispričanih činjenica, pokazuje da je jedno ljudsko biće, koje se pokrene da učini sve što je u njegovoj moći u datom trenutku, sposobno da učini čuda.
“Ona je bila žena koja je žrtvovala vlastiti mir, komfor i izlažući se i smrtnoj opasnosti tokom rata spasila mnogu djecu od sigurne smrti. I dok se poslijeratno čovječanstvo klanjalo pred akcijama Oskara Schindlera nju su pohvale mimoilazile i njene zasluge nisu spominjane. Na tu vrstu nepravde nije dizala glas, kao što je to u ratnim godinama vrlo energično činila na nepravdu činjenu drugima. Naprotiv, uglavnom je do kraja života o svemu dostojanstveno šutjela. A onda je 2003. godine objavljen njen dnevnik i njena djela su zasvijetlila pred našom generacijom, jer tama zaborava ih nije mogla obuzeti do kraja. Njena priča definitivno nadahnjuje”, istakna je Tupanjanin.
Iguman Danilo Pavlović, predsjednik Upravnog odbora Muzeja Žitomislić, kazao je kako muzej kroz ovakve i slične događaje nastoji afirmisati međureligijsku i interkulturalnu suradnju, a to su aktivnosti koje Manastir vijekovima njeguje.
Iz muzeja podsjećaju da je Diana (Obexer) Budisavljević, zagrebačka humanitarka i nezavisna socijalna aktivistkinja, organizovala akciju spašavanja i zbrinjavanja srpske djece iz ustaških logora tokom Drugog svjetskog rata. Njen rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata Konvencije o pravima djece kada se radi o djeci u ratu, te je pridonio uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj.
(Fena)
