U okviru manifestacije „Ramazan u Mostaru”, u ponedeljak je u mostarskom Centru za kulturu otvorena izložba rukopisa „Knjiga – dio naše tradicije”.
Na panelima su prikazana 33 fragmenta rukopisa iz fundusa Muzeja Hercegovine, kao i najstarija knjiga koja se čuva u tom muzeju – prijepis djela „Šarh Miftah al-‘ulum”.
Najstariji rukopis u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar potiče iz 15. vijeka, napisan je na arapskom jeziku, a na kraju djela se nalaze bilješke.
“Pored starosti rukopisa stoji bilješka s navodom kada je djelo prepisano, te je prvi kriterij prema kome se vrednuju rukopisi. Prepis je nastao svega trinaest godina nakon nastanka samog djela, što dodatno uvećava njegovu vrijednost, jer su takvi prijepisi najsličniji originalu. Vlasnik rukopisa je bio Muhammed Ibn Mustafa Ibn Halil-Mostarac, a navedeno je i to da je rukopis kupljen u Sarajevu za dvije stotine srebrnjaka”m rekao je direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan.
Krhan je dodao kako je knjiga ishodište percipiranju društva i društvenih pojava u duhovnom, vjerskom i posebno obrazovnom segmentu, te su zbog toga odlučili knjigu staviti u središte ove izložbe.
“Mogu reći da, preko izloženih rukopisa iz fundusa Muzeja Hercegovine, možemo potvrditi tezu kako je naše društvo imalo visokorazvijenu svijest o čuvanju knjige i o brizi za nju. Ovo što danas kroz izložbu možemo vidjeti su izložene knjige s početka 15. vijeka, najstarija iz 1413., pa do 18. vijeka i danas”,rekao je Krhan.
Prikazani rukopisi čuvaju se u Muzeju Hercegovine, a Krhan je istakao kako u Mostaru postoje još starije knjige i veće zbirke.
Primjerci rukopisa pisani su na bosanskom, arapskom i turskom jeziku, a tematika im je od teoloških pitanja do filozofskih i književnih.
“Izložba je i prilika da se preispitamo kakav je naš današnji odnos prema knjizi. Osim ovih subjektivnijih stvari, imamo danas i ine objektivne. Činjenica je kako se knjige danas digitaliziraju, ulaze u informatičke aranžmane – kazao je Krhan.
Naglasio je kako su iz Muzeja Hercegovine 2017. godine katalogizovali i digitalizovali knjige, zajedno s kolegama iz Orijentalnog instituta u Sarajevu.
“One su predstavljene široj javnosti, a prije toga je bio mukotrpan rad njihove konzervacije i pripreme da se mogu katalogizovati i digitalizovati kako bi ih prezentirali javnosti”, zaključio je Krhan.
(Fena)
