Cijene nafte dodatno su pale u petak i trebalo bi da izgube oko tri posto od početka sedmice, jer je planirano puštanje u promet 240 miliona barela zemalja potrošača iz zaliha otklonilo zabrinutost zbog smanjenih isporuka iz Rusije zbog zapadnih sankcija.
Terminski ugovori na naftu Brent su pali za 55 centi ili 0,6 posto na 100,03 dolara po barelu, nakon što su u ranim jutarnjim satima ojačali više od jednog dolara.
Terminski ugovori američke nafte West Texas Intermediate (WTI) pali su 34 centa, ili 0,4 posto, na 95,67 dolara po barelu.
Analitičari kažu da bi hitno puštanje u promet nafte, u iznosu od oko milion barela dnevno od maja do kraja godine, moglo ograničiti rast cijena u kratkom roku, ali neće u potpunosti pokriti izgubljene količine ako više zemalja uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije Ukrajine, koju Moskva naziva “specijalnom operacijom”.
“Iako je ovo najveće puštanje u promet od kada su zalihe stvorene 1980., neće u konačnici promijeniti stanje na tržištu nafte. Vjerovatno će odgoditi dalje povećanje proizvodnje ključnih proizvođača”, navode analitičari ANZ Research-a u bilješci.
Dodaju da bi puštanje u promet bi moglo odvratiti proizvođače, uključujući Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i američke proizvođače iz škriljaca, od ubrzanja povećanja proizvodnje čak i sa cijenama nafte oko 100 dolara po barelu.
Investitori, takođe, procjenjuju osnove tržišta nafte usljed neizvjesnosti oko usporavanja potražnje u Kini, gdje su gradovi zatvoreni zbog posljednjeg talasa zaraze koronavirusom i gubitka zaliha iz Rusije, javlja Reuters.
(Fena)
