Iz Centralne banke BiH su, za Fenu, potvrdili da, za sada, nema naznaka da je došlo do prelijevanja rizika sa finansijskih tržišta SAD, Švicarske i Evropske unije na bankarski sektor Bosne i Hercegovine.
“Ni vijesti iz regije ne upućuju na rast rizika u njihovim finansijskim sistemima. Nesporno je da bi se nova globalna finansijska kriza odrazila na naš finansijski, ali i realni sektor. Međutim, trenutni razvoj situacije, gdje su vlasti SAD i Švicarske djelovale odlučno i brzo, suočivši se sa brojnim raspravama o moralnom hazardu i pravnim preprekama, ulijeva nam povjerenje da su ‘naučene lekcije’ iz prethodne krize i da će nova kriza biti spriječena”, ističu iz CB BiH.
Kada je riječ o bankarskom sistemu BiH, kako dodaju, on je značajno otporniji na krizne situacije nego što je to bio 2008. godine. Sektor je konsolidovan, pojedinačne banke su mnogo bolje kapitalizovane i likvidne, i što je veoma bitno, sektor je samoodrživ s obzirom na to da se oslanja na domaće izvore finansiranja. Takođe, sada imamo zakonski utvrđene i razvijene mehanizme za restrukturiranje banaka, koji dijelom mogu uključiti i korištenje sredstava fonda Agencije za osiguranje depozita u BiH. Kapital tog fonda u poređenju sa 2008. godinom značajno je snažniji, a iznos pojedinačnog osiguranog depozita u svim bankama koje posluju u BiH je povećan sa prethodnih 50.000 KM na 70.000 KM. Na kraju 2022. godine, 56 posto ukupnih prikladnih depozita u bankama bilo je pokriveno osiguranjem putem fonda AOD BiH, pri čemu je 73 posto ukupnih depozita građana bilo osigurano.
U martu, kako su naveli iz CB BiH, nije uočeno povlačenje depozita iz bh. banaka.
“Nivo depozita u bankama je stabilan, a osnovica za obračun obavezne rezerve čak je i blago povećana u drugoj dekadi marta. U trezorima CB BiH poslovi se odvijaju uobičajenom dinamikom i nisu evidentirane pojačane aktivnosti u poslovanju sa komercijalnim bankama”, naglašavaju iz CB BiH.
Napomenuli su da banke koje posluju u BiH nisu povezane sa Credit Suisse bankom vlasničkim odnosima. U pogledu poslovnih odnosa, CB BiH ne raspolaže podacima o poslovanju banaka sa svakom pojedinačnom ino bankom, s obzirom na to da takve informacije predstavljaju poslovnu tajnu banke.
Prema podacima s kraja 2022. godine, nekoliko bh. banaka držalo je depozite u švicarskim bankama, dok su ukupne obaveze naših banaka prema nerezidentima iz Švicarske bile zanemarive. Čak i u slučaju realizacije najnepovoljnijeg mogućeg scenarija, potpunog gubitka ovih depozita i promptnog dospijeća obaveza, kako dodaju iz CB BiH, finansijska stabilnost u BiH ne bi bila ugrožena, niti bi bilo izvjesno potencijalno propadanje neke od pojedinačnih domaćih banaka.
“Ovakve turbulencije u velikim bankama uvijek sa sobom nose određenu dozu nepovjerenja. Međutim, ekonomisti, regulatori banaka i tržišni analitičari smatraju da su banke u boljem stanju nego 2008. godine, bolje su regulisane i posjeduju značajne zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti. Takođe, ovaj put kreatori politika su brže reagovali”, dodaju iz CBBiH.
Američka centralna banka (FED) ponudila je kredit bankama koje su pretrpjele gubitke po osnovu investiranja u obveznice zbog naglog rasta kamatnih stopa, a naknadno su joj se pridružile i druge centralne banke u pružanju kredita svakoj banci kojoj je to potrebno. Slični potezi u hitnim situacijama preduzimani su i u slučaju pandemije Covid-19. Takođe, švicarske vlasti nisu dopustitile da Credit Suisse propadne, za razliku od američke vlade koja se 2008. godine nije uključila u spašavanje Lehman Brothersa, što je prouzrokovalo širenje panike i gubitaka u cijelom finansijskom sistemu.
“U ovom momentu ne može se tvrditi da je kriza u potpunosti iza nas, ali su pojedini neposredni rizici od eksponencijalnog širenja ‘zaraze’ u finansijskom sistemu ublaženi. Realno je očekivati da će kriza u cijelom sistemu, na nivou 2007.-2008. godine, biti izbjegnuta, ali su mogući daljnji problemi u pojedinačnim institucijama”, navode iz CB BiH.
Napomenuli su da su bankarski sistemi širom svijeta, a posebno u razvijenim ekonomijama, u periodu nakon posljednje globalne finansijske krize, značajno osnaženi kroz nove regulativne zahtjeve i pojačan nadzor, naročito kada je riječ o sistemski važnim finansijskim institucijama. Povećani su kapaciteti za apsorpciju potencijalnih gubitaka pojedinačnih finansijskih institucija, te je posljedično povećana otpornost finansijskih sistema na krizne situacije.
Uticaj aktuelnih turbulencija na finansijskim tržištima, po mišljenju svjetskih analitičara, odraziće se na globalnu ekonomiju. Smatra se da pritisak tržišta i regulatora može dovesti do usporavanja kreditiranja od strane banaka.
“U tom slučaju, vodeće centralne banke poput FED-a, Evropske centralne banke i Banke Engleske mogle bi se odlučiti na usporavanje daljeg podizanja referentnih kamatnih stopa, koje provode od 2022. godine u cilju borbe protiv inflacije, imajući u vidu da smanjenje ponude kredita takođe ima tendenciju suzbijanja inflacije. Predsjedavajuća Evropske centralne banke Christine Lagarde je 20. marta izjavila da bi trenutne finansijske napetosti ‘mogle uticati na potražnju i zapravo obaviti dio posla koji bi trebala obaviti monetarna politika’. Istovremeno, zaoštravanje finansijskih uslova će doprinijeti smanjenju potražnje i kapitalnih investicija, što povećava rizik od recesije”, rekli su za Fenu iz Centralne banke BiH.
(Fena)
