U okviru ovogodišnjeg programa 28. izdanja Modula Memorije, u srijedu, 19. aprila, bitće upriličeno zvanično otvaranje treće fotografske izložbe U pitanju je izložba “Između strahova I nade”, belgijskog fotografa Fabricea Dekonincka, koja prati postratni život ljudi u Bosni i Hercegovini i priča priče o Prijedoru, Srebrenici i Sarajevu. Izložba će biti otvorena u Istorijskom muzeju BiH sa početkom u 17,30 sati i biće postavljena do 9. maja.
Nihad Kreševljaković, direktor JU MESS, govoreći o razlozima zbog čega se ova izložba našla u program Modula Memorije, istakao je posvećenost fotografa istini i sjećanjima.
“Postoji više razloga zbog kojih je izložba ‘Između strahova i nade’ nama važna. Fabrice na ovom projektu radi već više od tri godine. Iza njegovih fotografija su godine intenzivnog rada i istraživanja kome se pasionirano posevetio. Vjerujem da je ova izložba vrijedan doprinos u kontekstu teme suočavanja sa prošlošću u kome imamo perspektivu čovjeka koji nije iz naše zemlje ali čija je sudbina njegov um bukvalno okupirala u proteklim godinama. Njegov pogled nam pomaže sagledati stvari iz drugačije perspektive i mislim da odavno nismo imali priliku predstaviti rad nekoga ko se sa tolikom posvećenošću bavi našom nedavnom prošlošću. Njegov fokus je na Srebrenici, Prijedoru, Kozarcu i Sarajevu. Izložba Fabricea Dekonincka prilika je da vidimo rad čovjeka koji je ozbiljno vrijeme, energiju i emocije angažirao na temi sjećanja, te utjecajem tih sjećanja na naše društvo danas”, istakao je Kreševljaković.
“Kad je počeo rat u Bosni i Hercegovini, imao sam i 24 godine. Pamtim i sad koliko su me slike nasilja i brutalnosti potresale. Čak i godinama kasnije, nisam mogao razumjeti razloge tog rata. Stoga sam 2020. godine odlučio krenuti u drugo poglavlje svog projekta o uspomenama, u namjeri da rat u Bosni i Hercegovini istražim kroz svjedočenja onih koji su ga preživjeli. Kad sam prvi put došao u Bosnu i Hercegovinu, zaprepastilo me saznanje da Dejtonski mirovni sporazum i dalje upravlja zemljom… Više od dvije i po godine sam tragao za ostacima istorije nasilja na pojedinim mjestima u Bosni… Moje djelo oslikava portret bosanskohercegovačkog društva koje je zaglibilo u vlastitoj prošlosti i čiji je dobar dio mlađih generacija razočaran i želi napustiti zemlju u potrazi za boljom budućnošću. Postratno je to društvo čije rane nisu zaliječene i koje se, usljed pomanjkanja političke volje, još nije pozabavilo ključnim pitanjima poput istine, pravde i odštete za žrtve. Teško je tu pričati o pomirenju u tako jednoj mračnoj zbilji. Srećom, nade ima. Pronašao sam je u onome što je u nasljeđe ostavio pokojni Jovan Divjak, heroj odbrane grada Sarajeva, aktivista za mir i ljudska prava. koji se nikad nije prestao boriti za multietničku i pluralnu Bosnu i Hercegovinu. Ova izložba je njemu u čast.” (dio iz teksta napisanog za izložbu, Fabrice Dekoninck)
(NovaSloboda.ba)
