Sedmica nauke na Neretvi, koju je organizovao Centar za životnu sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama Riverwatch i Euronatur u sklopu kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope, završena je u srijedu 7. juna.
Više od 70 naučnika iz 17 zemalja svijeta istraživalo je sedam dana gornji tok rijeke Neretve s ciljem prikupljanja argumentacije za zaštitu ovog područja koje je ugroženo planovima za izgradnju brojnih hidroenergetskih projekata. Ukoliko dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sistem bio bi u potpunosti uništen. Cilj organizatora je da ovo područje zaštite i sačuvahz, i iz tog razloga već drugu godinu zaredom organizuje se Sedmicu nauke sa baznim kampom u selu Ulog.
„U odnosu na prošlu godinu, proširili smo teren istraživanja na druge lokacije gornje Neretve koje do sada nikad nisu bila istraživana. Tako su mnoge pritoke Neretve bile fokus ovogodišnjeg događaja, a to su Jezernica, Ljuta, Međeđak i druge, kao i okolna jezera, kao što su Uloško i Kladopoljsko. Posebno je važno što smo proširili istraživanje i upotpunili znanje u određenim grupama organizama, flori i vegetaciji ovog područja, zatim živom svijetu insekata, vodozemaca, gmizavaca, ptica i gljiva“, istakao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu, koji je ujedno i koordinisao ovaj događaj.
Dodao je da se ove godine priključilo puno više domaćih istraživača.
„To nam je posebno drago, jer su oni odlučili biti dio ovog događaja i dati svoj doprinos u kreiranju jedne pozitivne priče, te kroz umrežavanje sa inostranim stručnjacima i istraživačima dati doprinos novim saznanjima o ovom području i kreiranju preporuka za njegovu bolju zaštitu. Ono što očekujemo u budućnosti jeste da se odustane od hidroenergetske eksploatacije ove rijeke i njenih pritoka i da se pod hitno proglasi Zaštićeno stanište Neretva“, kaže Topić.
Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Sačuvajmo plave srce Evrope u okviru koje se ovaj događaj organizuje, ističe da je Neretva jedna od najvažnijih rijeka u Evropi po biodiverzitetu, posebno po pastrmkama, a da je za njega i jedna od najljepših rijeka našeg kontinenta.
„Nažalost, Neretva je bez sumnje najugroženija rijeka Evrope. Čini se da zvaničnici žele u potpunosti uništiti cijelu riječnu mrežu hidroelektranama. Tokom našeg boravka na ovoj rijeci, stručnjaci su istraživali različite grupe vrsta flore i faune i ponovo su bili zapanjeni raznolikošću Neretve, Ljute i Zalomke. Međutim, hidroelektrana Ulog, koja je u izgradnji, će izazvati katastrofu za biodiverzitet, kao i za lokalne zajednice uz rijeku. Ako ova hidroelektrana bude završena, naučnici predviđaju nestanak mekousne pastrmke, glavatice i jadranske pastrmke. To bi, takođe, dovelo do ugrožavanja raftinga koji je značajan izvor zarade i glavni turistički potencijal ljudima u Glavatičevu i Konjicu. I sve to zbog proizvodnje električne energije koju podjednako može proizvesti 10-15 vjetroturbina. Ulog hidroelektrana je ludilo i mora se zaustaviti!“, ističe Ulrich.
Vodeći naučnik Sedmice nauke na Neretvi, prof. dr Gabriel Singer sa Univerziteta u Insbruku istakao je da nastavljamo sa istraživanjima na ovoj rijeci, jer se prošle godine nije moglo dobiti više uvida u ekološki fascinantan ekosistem koji je dio evropskog nasljeđa, a i zbog toga što još ne vidimo da su rijeka Neretva i njena dolina čvrsto zaštićene.
„Kako bismo odali počast činjenici da rijeka nije ništa bez svoje doline i da dolina nije mnogo bez svoje rijeke, ove godine smo imali drugačiji fokus: da bismo istinski dočarali vrijednost doline rijeke Neretve uzvodno od Uloga, pješačili smo i radili duž transekata, linija koje se protežu kroz dolinu i rijeku od jedne do druge kraške visoravni. Naša namjera je bila da istražimo što je moguće više biodiverziteta ove doline u malo vremena koje nam je na raspolaganju. I nismo bili razočarani! Livade kraških visoravni bile su u punom cvatu i u njima je stotine biljnih vrsta i insekata, obronci doline predstavljali su hrastove i priobalne šume s dijelom vrlo starom i raznolikom šumskom strukturom u kojoj su se nalazile rijetke ptice, a rijeka sa obalskom vegetacijom pokazala je još jednom veliku prirodnost ovog područja. Osim toga, istraživali smo skrivene kanjone i male potoke, pomoću kojih rijeka integrira krajolik i dolazi u bliski kontakt sa svojom kopnenom okolinom. Naša Sedmica nauke bila je puna uspjeha uprkos svoj kiši… ili možda baš zbog kiše, koja je omogućila ‘zdravo zeleno predoziranje’, što je dobra poslastica za svakog biologa“, kaže Singer.
Singer ističe da očekuje niz dobrih rezultata istraživanja od naučnika koji su se pridružili ove godine, a koji će vrlo vjerovatno još jednom pokazati koliko bi bilo važno staviti ovo područje pod zaštitu.
„Postizanje statusa očuvanja doline rijeke Neretve uzvodno od Uloga čini se posebno važnim, jer je, na naš očaj, nastavljena izgradnja hidroelektrane Ulog i uništeno je mnogo lijepe priobalne šume u budućoj akumulaciji. Može se očekivati da će ovaj projekat nanijeti veliku štetu rijeci i dolini, kako uzvodno tako i nizvodno. Sedmica nauke na rijeci Neretvi sama po sebi ne može zaustaviti ovakve, gledano iz perspektive ekologa, očito glupe projekte, ali jedinstvena kombinacija istraživača, fotografa, filmaša i predstavnika medija u tako lijepom ambijentu je zaista snažan korak ka tome. Iskreno se nadam da možemo doprinijeti očuvanju prirode, barem doline gornje Neretve, očuvanju biodiverziteta, ali i velikoj šansi za ekoturistički razvoj lokalne zajednice“, rekao je on.
Rezultat prošlogodišnje Sedmice nauke je pronalazak preko 1000 vrsta, a od ranije je poznato još 300. Od vrsta koje su pronađene na Sedmici nauke su 24 nove za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za nauku, od kojih je jedna i zvanično potvrđena i nazvana je po rijeci Neretvi – Baeoura neretvaensis. Analizirani fizičko-hemijski parametri vode ukazali su na izuzetnu čistoću vode koja je svrstava u I kategoriju kvaliteta.
(NovaSloboda.ba)
