Trend porasta potrošnje lijekova u Hrvatskoj se nastavlja, građani su lani gotovo milijardu kuna (oko 130 milijuna eura) potrošili na bezreceptne lijekove, najviše na analgetike i lijekove protiv povišene temperature, a bilježi se i porast potrošnje D vitamina, podaci su Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2022. godinu.
U prosjeku, svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i po tabletu, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, potrošeno je lani 39,5 miliona kuna, a na one s paracetamolom, kao što su Lekadol ili Lupocet, 35,2 miliona kuna.
Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli poput Neofena i sličnih, građani potrošili 58,4 miliona kuna, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), prenosi Hina.
Ukupna potrošnja lijekova u 2022. godini iznosila je 10,4 milijarde kuna (13,85 milijardi eura), dvostruko više nego 2015. godine i 5,3 posto više nego prethodne 2021. godine. Prvi put, ovaj je iznos premašio deset milijardi kuna.
Oko deset posto tog iznosa, oko milijardu kuna, ostavili su građani u apotekama za lijekove koji ne idu na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na drugom mjestu po potrošnji
Značajno više nego prethodnih godina trošio se ibuprofen, čak 31 posto više u odnosu na 2021. godinu, a više se trošila i folna kiselina, lijekovi protiv visokog pritiska i kardiovaskularnih bolesti. Uvjerljivo najveće povećanje potrošnje imao je vitamin D3, korišten, uz ostalo, u prevenciji i terapiji covida. Čak tri puta porasla je potrošnja vitamina D3 po stanovniku u proteklih pet godina.
Ukupno gledajući, najveću potrošnju tradicionalno imaju lijekovi za kardiovaskularni sistem, odnosno lijekovi za srčane bolesti. Slijede lijekovi za probavni sustav, a na trećem su mjestu lijekovi za nervni sistem, za smirenje i ublažavanje drugih tegoba mentalne prirode.
Prema terapijskim grupama, najviše novca je otišlo na imunomodulatore, odnosno na lijekove za liječenje malignih bolesti – 3,8 milijardi kuna. Slijede antidijabetici, lijekovi za šećernu bolest i probavni sistem, na koje je potrošeno nešto više od milijarde kuna. Na trećem su mjestu lijekovi za smirenje.
Podaci HALMED-a pokazuju i da je 90,6 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (9,4 milijarde kuna), dok su 9,4 posto platili građani (975,9 miliona kuna).
S obzirom na način izdavanja, 93,1 posto lijekova izdato je na recept HZZO-a, dok su ostali bili iz grupe tzv. bezreceptnih lijekova.
(Fena)
