Spomenik prirode Prokoško jezero, jedno od najljepših i najpoznatijih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini, smješteno je na planini Vranici u Srednjoj Bosni nadomak Fojnice.
Zbog svakidašnjeg nemara, poremećena je prirodna ravnoteža u ovom području, a njen nekada bogati biodiverzitet je značajno narušen. Neplansko i nekontrolisano poribljavanje Prokoškog jezera dovelo je do postepenog smanjena populacije endemičnog vodozemca, bosanskog planinskog tritona. Ova nekada brojna populacija, svedena je na izolirane jedinke koje su primorane da preživljavaju unutar malih vodenih tijela.
Da bi se zaštitila ova ugrožena vrsta na teritoriji Spomenika prirode Prokoško jezero, projekat UNDP-a “Održivost zaštićenih područja– SPA”, koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF), pokrenuo je aktivnosti na unapređenju njihovog stanja i staništa, u partnerstvu sa upravljačem SP Prokoško jezero – JKP “Šćona” d.o.o. Fojnica i Zemaljskim muzejom BiH. U blizini jezera su identifikovane dvije bare sa stabilnom populacijom ove endemske vrste, u kojoj su stvoreni uslovi potrebni za njen opstanak. Izvršeno je produbljivanje ovih bara, povećanje njihove površine, uređenje obalne vegetacije, te formiranje zimskih skloništa – hibernakuluma.
Abaz Nišić, direktor JKP „Šćona“ d.o.o. Fojnica, upravljač Spomenika prirode Prokoško jezero je izjavio:
„Realizovane aktivnosti imaju ogroman značaj i pozitivan učinak na stabilnost populacije ove vrste ali i na lokalno stanovništvo. Brojnost ove vrste je u opadanju od 70.ih godina prošlog vijeka, kada je započelo poribljavanje jezera. Kao dijete ovog kraja, i u ime svojih sugrađana, mogu izraziti ogromno zadovoljstvo i radost što su pokrenute aktivnosti koje će stabilizovati brojnost populacije bosanskog planinskog tritona na teritoriji Spomenika prirode Prokoško jezero. Kao upravljač ovog zaštićenog područja, moram istaći da smo cjelokupan proces zaštite bosanskog planinskog tritona zajednički planirali i realizovali“, kaže Abaz Nišić, direktor JKP „Šćona“ d.o.o. Fojnica, upravljač Spomenika prirode Prokoško jezero.
Direktor Nišić dodaje da je u planu nastavak aktivnosti na izgradnji kanalizacionog sistema, kako bi osigurali potpunu sanaciju jezera i povratak ove vrste u samo jezero, a naredne godine će se aktivnosti fokusirati na edukaciju i informisanje sugrađana.
Izgradnjom i zaštitom ovih staništa, omogućeno je preživljavanje ove kritično ugrožene životinje. Prilikom preliminarnih istraživanja, određeni broj muških i ženskih jedinki je prenesen u prostorije Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Ova mjera je preduzeta kako bi se osigurao adekvatan način ex situ regeneracija populacije, za čiju realizaciju je donirana potrebna laboratorijska oprema kroz SPA projekat.
„Realizovane aktivnosti predstavljaju početak aktivnosti Zemaljskog muzeja na promociji i aktivnoj zaštiti endemskih vrsta u BiH. Povodom obilježavanja rođendana Zemaljskog muzeja, u februaru 2024. godine planiramo da organizujemo izložbu vodozemaca i gmizavaca sa prostora BiH. Bosanski planinski triton će biti u posebnom fokusu ove izložbe u okviru koje će biti prikazan model vrste i staništa“, kaže Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
Federalno ministarstvo okoline i turizma pokrenulo je aktivnosti na inventarizaciji vrsta i staništa u Federaciji BiH, s ciljem osiguranja kvalitetnih podataka o stanju i brojnosti populacija.
“Bosanski planinski triton je izuzetno značajna vrsta za biodiverzitet Bosne i Hercegovine, o kojoj znamo jako malo, a kojoj prijeti istrebljenje. Ovakav način in situ zaštite uz mjere ex situ zaštite koje su, kroz podršku SPA projekta, poduzete od strane Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, predstavljaju dobar put i primjer ostalim upravljačima zaštićenih područja i istraživačima”, rekla je Zineta Mujaković, šefica odsjeka za zaštitu prirode, biološke i pejzažne raznolikosti pri Federalnom ministarstvu okoline i turizma.
Aktivnosti su realizovane u okviru projekta “Održivost zaštićenih područja – SPA“, koga u BiH provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija zajedno sa partnerskim institucijama, a finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF). Glavni cilj ovog petogodišnjeg projekta je osigurati bolji status biodiverziteta kroz jačanje otpornosti na uticaj klimatskih promjena i postizanje finansijske održivosti zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini.
(NovaSloboda.ba)
