Na području Mostara, boravak u petnaest privatnih predškolskih ustanova za 1.314 djece košta oko 500 maraka, a taj teret samo je na roditeljima, dok boravak u gradskim vrtićima, u kojima je teško dobiti mjesto, košta duplo manje. U Mostaru se zbog tog potpisuje i peticija kojom se traže jednako dostupni, sigurni i kvalitetni vrtići za svako dijete.
“Za razliku od opštinskih vrtića, koji se dijelom finansiraju od uplata roditelja, a velikim dijelomš su na budžetu, privatni vrtići isključivo se finansiraju od uplata roditelja. Te uplate nisu ni blizu ekonomske cijene, koja je izračunata za boravak djece u vrtiću”, rekla je Ivana Brkljača u ime Udruženja predškolskih ustanova u HNK-u, koja je večeras u Mostaru organizovala okrugli stol pod nazivom ”Kako omogućiti vrtić svakom djetetu? Problematika finansiranja sistema ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja”.
‘Ne možemo dalje’
Ona je dodala da među tim privatnim vrtićima postoje i oni koji rade po specijalizovanim i licenciranim programima, a u tom slučaju cijena je i veća.
“Usljed inflacije, mi više ne možemo dalje i naša je inicijativa čestita, poštena i vrlo jednostavna. Molimo gradske i kantonalne oce da preuzmu jedan dio odgovornosti za svoje građane. Nije pošteno da za 1.314 djece vrtić košta 500 maraka i samo je na teretu ostalima, a da je cijena i više nego duplo manja za one čija djeca uspiju upasti u opštinske vrtiće. Ne dajmo ljudima razloge da se sele iz naših sredina”, poručila je Brkljača.
Sestra Dominika Anica Anić, uime ustanove Dječji vrtić ”Sveta Klara” u Potocima, Feni je kazala da je cilj večerašnjeg okruglog stola podsjetiti roditelje, a potom ljude koji su u vlasti i koji odlučuju, da je važno podržati dobro i zdravo vaspitanje, kako bismo sutra imali čestite ljude i kako bi naša zemlja imala budućnost.
“Naš cilj je dijete staviti u fokus. Mi, kao privatne ustanove, ništa ne tražimo za sebe. Mi se zauzimamo za djecu, da svako dijete ima pravo na dobro i zdravo vaspitanje, a da to pravo iskoristi roditelj koji će odlučiti hoće li njegovo dijete ići u opštnski vrtić, kod časnih sestara ili u privatni vrtić, a da je pri tome siguran da će njegov novac kao poreznog obveznika biti usmjeren ka toj ustanovi gdje je njegovo dijete”, poručila je ona.
Nema podrške za privatne vrtiće
Sestra Dominika Anica Anić još je istakla kako je danas situacija takva da privatne predškolske ustanove nisu podržane ni od koga, te da žive od uplata roditelja, što više nije moguće.
Dodala je kako je njihov cilj ovim okruglim stolom poslati apel da je došao zadnji trenutak da progledamo i vidimo šta su prioriteti za našu budućnost.
“Jedan od njih je zasigurno dobro vaspitanje, dobre predškolske ustanove, stručni, sretni i zadovoljni vaspitači, koji za svoj rad dobijaju pristojnu naknadu od koje mogu živjeti, a privatne predškolske ustanove to svojim zaposlenim ne mogu omogućiti, jer nemaju sredstava. Radim 25 godina u predškolstvu i smatram da je to nešto što bi trebalo biti od prioriteta za ovo društvo. Postoje modeli u drugim kantonima i opštinama kako su riješili”, smatra ona.
Na kraju je rekla da je okrugli sto prvi korak koji čine u želji da sve predškolske ustanove budu javne, a da sva djeca imaju jednaka prava.
Iskorak u idućoj godini?
Ranije je gradonačelnik Mostara Mario Kordić govorio o nedostatku mjesta u javnim vrtićima, te je spomenuo kako se intenzivno radi i razgovara na pripremi modela koji bi osigurao mogućnost sufinansiranja privatnih vrtića.
“Nedopustivo je da ljudi kampuju pred vrtićima kako bi njihovo dijete dobilo mjesto. Razmišljamo o novim modelima, kako bi cijeli sistem ujednačili i dali priliku i šansu privatnim vrtićima da budu dio sistema. Mislim da je to dobar put, a ja ću insistirati da idemo u tom smjeru”, istakao je Kordić i dodao kako to zahtijeva dodatna sredstva u budžetu Grada Mostara.
“Uvijek je priča da sredstava fali, ali moramo postaviti prioritete, a nadam se da su nam djeca svima prioritet i da ćemo budžetom za iduću godinu napraviti neki iskorak”, ustvrdio je on.
(Fena)
