Veliki petak je hrišćanski spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa.
Na ovaj se dan hrišćani širom svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na kraju same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez krsta, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istakla Isusova muka i smrt.
Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Hrista, a na taj je dan sam Isus Hrist bio žrtvovan na žrtveniku krsta i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na krtu, puk se okuplja i moli Križni put.
Nema misa nigdje na svijetu. Tada jedinu misu na Kalvariji slavi Isus Hrist. Sveštenik sa svojim poslužnicima dolazi u crvenom odijelu, i to je znak mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Hristove, kao izvorišta našeg spasenja. Prostru se pred oltarom i svi vjernici kleče, i mir je. Onda se čitaju čitanja iz Staroga zavjeta, Novoga zavjeta i pjeva se Muka po Ivanu. Iza toga, slijedi poštovanje Krsta. Nakon toga, slijedi ljubljenje Krsta, a potom sveta pričest i vjernici se pričešćuju hostijama, koje je sveštenik na Veliki četvrtak dao posvetiti.
Na Veliki petak zapovjedni je post i nemrs. I nema nikakvih vanjskih veselja.
(Fena)
