Katolici u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu, danas slave Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski parznik, koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
Noć uoči uskrsne nedelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
U zapadnom hrišćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem o Hristovom životu, posebno o muci i smrti na krstu. Sesmica prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na blagoslov.
Tokom cijele korizme, naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta, koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.
Centralni dan Velike sedmice, Veliki petak, dan je na koji je Isus umro na krstu. Veliki petak je hrišćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez krstaa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizuje Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.
Po običaju, katolici u BiH najprije odlaze na uskrsnu misu, a zatim se okupljaju u svojim kućama s porodicom kako bi blagovali blagoslovljenu hranu, koja se najčešće sastoji od šunke, jaja, kruha i mladog luka.
Posebnu pažnju posvećuju bojenju kuhanih kokošjih jaja (pisanica), koje onda dijele sa svojom prijateljima i susjedima.
Među starijim običajima koji je ostao do danas je i “tucanje jaja”‘”, kada svako izabere po jedno, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo nakon što se jaja jedno u drugo udare vrhovima.
Inače, praznik Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da praznik Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.
Porijeklo Uskrsa je u židovskom prazniku Pashe, pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi, koji podsjećaju na izlazak izabranog naroda iz egipatskoga ropstva i prelazak preko Crvenoga mora.
(Fena)
