Na plenarnoj sjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, održanoj u četvrtak, novoizabrani sudija Marin Vukoja položio je zakletvu i time preuzeo dužnost.
Prema saopštenju tog suda, na sjednici je odlučivano o veoma značajnim pitanjima u vezi s daljim funkcionisanjem Ustavnog suda, kao i o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama.
Radi daljeg nesmetanog funkcionisanja, usvojena je Odluka o dopuni Pravila Ustavnog suda BiH. Time je regulisano da sudija kome, prestaje mandat zbog starosne dobi, u slučaju da do dana prestanka njegovog mandata nije izabran novi sudija, nastavlja sudijsku dužnost dok ne bude imenovan novi sudija odnosno dok on ne preuzme dužnost.
Navedenu odluku Ustavni sud je donio imajući u vidu mišljenje Venecijanske komisije od 18. marta 2024. godine, koja je, između ostalog, navela da dozvoljavanje postojećim sudijama da služe i nakon navršenih 70 godina života, sve do imenovanja novih sudija, ne bi bilo suprotno članu VI/1.c) Ustava Bosne i Hercegovine, te bi u slučaju da mandat postojećim sudijama bude produžen, rad Ustavnog suda bio u skladu s Ustavom i shodno tome legitiman. Uzevši u obzir status Pravila Ustavnog suda u hijerarhiji normi, takva mogućnost bi mogla i morala biti predviđena u Pravilima, navela je Venecijanska komisija.
Ustavni sud je na navedenoj plenarnoj sjednici izabrao novu predsjednicu i podpredsjednike budući da je mandat sadašnje predsjednice Valerije Galić i podpredsjednika Mirsada Ćemana i Helen Keller okončan. Nova predsjednica je Seada Palavrić, čiji mandat počinje 1. juna 2024. godine. Za podpredsjednike Ustavnog suda izabrane su Valerija Galić i Angelika Nußberger, čiji mandat počinje takođe 1. juna 2024. godine.
Na plenarnoj sjednici, Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 11 delegata Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i pet delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 16/23), utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije, koja je predmet osporenog zakona (pitanja nepokretne državne imovine) jer je to, u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine.
Odlučujući o zahtjevu Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/24), Sud je na ovoj sjednici utvrdio da određene odredbe tog zakona nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine jer Republika Srpska donošenjem tih odredbi nije uvažila odredbe zakona Bosne i Hercegovine kojima je uspostavljena obaveza obavještavanja, dobijanja dozvole i saglasnosti Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH i evidencije u centralnom registru istog ministarstva za sva pravna lica koja se bave proizvodnjom i remontom naoružanja i vojne opreme.
Ustavni sud je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u ovom predmetu, u kome je podnosilac Kemal Ademović zatražio ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 89/23 i 100/23). Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage osporenu odluku Vlade Federacije BiH do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu.
Ustavni sud je, između ostalog, djelimično usvojio apelaciju Ranka Debevca (prvoapelanta) budući da je zaključio da je došlo do povrede prvoapelantovog prava na nepristranost suda kao aspekta prava na ličnu slobodu i bezbjednost, jer se prvoapelantova bojazan o pristranosti sudije koji je odlučivao o određivanju pritvora mogla smatrati objektivno opravdanom.
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biće dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
(Fena)
