U podmorju Sukošana, u Hrvatskoj na samo dva metra dubine, zadarski arheolozi otkrili su više od dvije hiljade godina star rimski drveni brod, potvrdio je u petak Hini direktor Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadar Mladen Pešić, koji je ujedno i voditelj opsežnog istraživanja.
“Antička luka Barbir pokraj Sukošana otkrivena je 1973. godine i dugo je bila dokumentovana samo površinski, zahvaljujući istraživanjima arheologa Borisa Ilakovca. Tek 2017. godine, počinju novi, ozbiljniji radovi na tom području i to paralelno s istraživanjima rimske vile na kopnenom dijelu, koja je zbog moderne gradnje poprilično uništena. Srećom, dio nalazišta pod morem dobro je sačuvan”, objašnjava Pešić.
Brod je prekriven pijeskom, širok je oko tri metra, a od dužine do sada je otkriveno devet metara. Osim krajeva koji su stradali od brodskih crva, ostatak broda u nevjerovatno je dobrom stanju zahvaljujući tome da se drvo samo konzerviralo u pijesku dvije hiljade, otkriva voditelj istraživanja.
U posljednjih šest godina, koliko traju istraživanja pod morem, zadarski Međunarodni centar za podvodnu arheologiju sarađuje s Njemačkim arheološkim institutom, ali i drugim partnerima, poput Oxforda, Sveučilišta u Zadru, Arheološkim muzejom.
“Najprije smo istraživali strukturu rimskog mula, koji se gradio u dvije faze. Prva datira iz 1. vijeka poslije Hrista, kada je luka bila manjeg obima. O tome svjedoče brojni nalazi keramičkih posuda i amfora, uljanica, te ulomaka stakla, koji su putem pomorskih trgovačkih veza do Sukošana došli s područja današnje Grčke, Turske, Bliskog Istoka i Italije”, otkriva.
Veliko proširenje dogodilo se sredinom 4. vijeka, kada je formiran današnji oblik jezičca koji još stoji, uprkos tako dugom djelovanju mora. Dokaze o intenzivnom trgovačkom saobraćaju pokazuju i nalazi s prostora sjeverne Afrike.
Među nalazima iz tog prioda svakako se ističe tridesetak bronzanih novčića kovanih u vrijeme careva Konstantina II., Konstansa i Konstancija II. pronađenih u sloju dubine 150 centimetara ispod nivoa današnjeg morskog dna.
“Pretprošle godine, pronašli smo komad drva, dasku s metalnim ekserom, što nas je posebno zaintrigiralo. Nadali smo se da bi uz tu dasku mogao biti i brod. Zato smo lani otvorili prva četiri kvadrata i počeli istraživati na toj lokaciji. I zaista, tamo je bio rimski brod, koji smo datirali na kraj 1., odnosno sam početak 2. vijeka, odnosno uz prvu fazu luke. Ove godine istraživanja su nastavljena, ponovo u saradnji s Njemačkim arheološkim institutom i Sveučilištem u Zadru, te studentima arheologije”, kaže Pešić.
Ovim istraživanjem, dodaje, uspjeli su doći do pola broda. Svaki element je označen, fotografisan, a na osnovi toga će kasnije raditi nacrte. Za razliku od većine antičkih brodova, koji nakon potonuća završe deformisani na dnu mora, ovaj je uspio zadržati svoj oblik.
“Sačuvana je cijela školjka i to je velika posebnost. Uzorke sa svih drvnih elemenata smo poslali na analizu u Francusku, a određivanjem materijala znaće se je li riječ o lokalnoj ili proizvodnji iz drugih krajeva. Jer, u luci je već pronađeno puno materijala koji potiču s cijelog Mediterana”, navodi voditelj istraživanja, te najavljuje kako u novoj fazi istraživanja sljedeće godine slijedi otkrivanje druge polovice broda.
Nalazište će do tada biti zaštićeno slojevima pijeska, geotekstila i kamena.
“Željeli bismo ga izvaditi iz mora i jednoga dana negdje izložiti, možda čak i ovde u kompleksu bivše crkve sv. Nikole ako bude mogućnosti i dovoljno prostora”, zaključuje direktor Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadar.
(Fena)
