Grand Prix – “Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini” 63. Internacionalnog teatarskog festivala MESS dobila je predstava “Othello”, litvanskog Vilnus City Teatra.
Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja pripao je Oskarasa Koršunovasu, reditelju predstave Othello.
Koršunovas je uspio da Shakespeareov tekst učini više nego relevantnim za našu postkolonijalnu svakodnevnu stvarnost. Ova je predstava kreirala jedinstvenu formulu koja predstavlja izazov za gledaoce. Bazirana na Jagovim intrigama i manipulacijama, povezujući se sa publikom pomoću djelića pop kulture i, konačno, čineći to na veoma moderan način, predstava nam pokazuje kako bi novi teatar trebao izgledati. Politička manipulacija, zloupotreba moći, isključivanje, homofobija i naša ovisnost o konstantnoj prisutnosti medija pogađaju nas neočekivano snažno ovom savršeno orkestriranom i koreografski osnaženom produkcijom u nenaturalističoj scenografiji, koja može biti opisana samo kao Gesamtkunstwerk. za predstavu “Othello”.
Koršunovas u ovoj predstavi bazira svoj režiserski metod na razvijanju mreže veza između dizajna svjetla, pozornice i likova s jedne strane, dok sa druge strane predstavlja ljubomoru, intrige i bolesnu ambiciju, tako da publika u ovu predstavu može ući kroz mrežu, odnosno teksturu veza između glumačkih ostvarenja, klasičnog komada i savremene režije.
Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje pripao je Saulius Ambrozaitis za ulogu Jaga u predstavi “Othello”.
Saulius Ambrozaitis, koji pripada mlađoj generaciji izuzetnog ansambla Oskarasa Koršunovasa, u ulozi Jaga zapravo je prototip influencera. Njegova glumačka prisutnost i inteligencija usklađene su sa virtuoznom agilnošću, koja ga čini centrum ove eminentno političke predstave. On dominira scenom, poigrava se sa tradicionalnim i modernim, pokazuje kako glumac treba stvarati tako važnu ulogu, a istovremeno savršeno sarađuje sa svim ostalim glumcima na sceni. Njegov je Jago bio istinski šekspirovski čak i u izletima koje je režiser pravio da bi komunicirao pop kulturu i obratio se današnjoj publici. Njegova je gluma precizna, prirodna, ona proizvodi lik koji precizno transformira dramski narativ u scensko izvođenje. Iako je veoma mlad, on na sceni djeluje kao iskusan glumac, a njegova transformacija nije samo fizička i psihološka već istinski dolazi iz dubine njegovoga bića.
Nagrada je pripala i Varji Đukić za ulogu Danice u predstavi “Pod oba sunca” Borisa Liješevića.
Varja Đukić igra glavnu žensku ulogu u ovoj scenskoj adaptaciji romana Ognjena Spahića o ljubavi u sjeni rata i destrukcije, patnje, otuđenja i traume. Suptilno oblikujući ulogu, gotovo utišano igrjući emocionalne nijanse, ona postiže da kao dio publike slušate svaku njenu riječ, koja vas pogađa pravo u srce. Varja Đukić stvara svoju ulogu Danice u višestrukom spektru emocija, od krhkosti i nježnosti do samosvijesti i čvrstine zahvaljujući svom glumačkom potencijalu i sposobnosti da stvara prema režiserskim indikacijama. Njena se Danica transformiše pred našim očima. Suptilni glumački stil, dominantan emocionalni spektar i racionalana karakterizacija ključni su aspekti njenog glumačkog potencijala.
Nagradu “Rejhan Demirdžić” za najboljeg mladog glumca dobio je Oleksandr Rudynskyi za ulogu Kaligule u istoimenoj predstavi Ivana Uryvskog.
Oleksandr Rudynskyi kao Kaligula otjelovljuje ulogu sa glumačkom preciznošću i fascinantnom, gotovo ranjivom fizikalnošću koja odražava suštinsko razumijevanje jasnog formalnog jezika režije Ivana Uryvskog. Doživljavamo političara koji više nije pripitomljen etikom, zakonima ili moralom, u svijetu koji je na rubu. Na tom fonu, odjednom se ukazuje oholost Vladimira Putina, što izaziva duboko poštovanje prema očuvanju glumačkog integriteta, čime zrači cijeli ansambl. Njegova su izvođenja vodile režiserove indikacije; u njoj dominira racionalna perspektiva ludila njegovoga lika. Oleksandr Rudinsky svojom glumom pokazuje kako jedan mladi glumac treba utemeljiti ulogu na cjelokupnom kontekstu, ne samo onome iz predstave, već sveukupnom sociopolitičkom. Njegov Kaligula dominira scenom u takvoj performativnoj perspektivi nasuprot prirodnoj glumačkoj inicijativi.
O Zlatnom lovorovom vijencu za najbolju predstavu Malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava “Gidionov čvor” u režiji Selme Alispahić.
Zlatni lovorov vijenac publike 63. Festivala MESS dobila je predstava „Chotto Desh“.
Ovogodišnji 63. MESS predstavio je 12 predstava, od kojih je 11 bilo u zvaničnoj selekciji i šest predstava na Malom MESS-u. Više od 400 festivalskih gostiju stiglo je u Sarajevo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Litvanije, Burkine Faso, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Mađarske, Hrvatske, Kosova, Srbije, Crne Gore.
Festival je završen prvim gostovanjem u Sarajevu produkcije jednog od najvećih svjetskih koreografa Akram Khana i predstavom „Chotto Dash“. koja slavi otpornost ljudskog duha u savremenom svijetu.
(Fena)
