U časopisu „Dom i Sviet“, od 15. juna 1896. godine, objavljen je tekst, na slici, kao pokušaj tadašnje vlasti da spriječi djecu da skaču sa Starog mosta. U tom časopisu, obavljen je poduži tekst pod naslovom Bosna i Hercegovina – Putopisne crtice, autora dr. A Tresić Pavičića.
„Neretva je pod mostom veoma duboka, pa su djeca sa najveće visine mosta ljeti skakala u nju, da se kupaju, na užas prolaznika. Da zaprieči nesreće, vlada je dala ograditi most na vrhu sa jedne i s druge strane oštrom željeznom pregradom, i tako sad ne mogu djeca skakati, od straha da se ne nabodu na šiljke“.
Naredba za podizanje ograde na starom mostu, o kojoj je pisao autor 1896 je ustvari izdata 1854. godine, što je vidljivo iz dokumenta broj 13, u knjizi Idris Bostan, „Stari most u Osmanskim dikumentima“, izdata u Mostaru 2010.godine.
Ministarstvu finansija
Kako je most na rijeci Neretvi uzak
a ograda niska dešava se da s vremena
na vrijeme ljudi i životinje padnu u
vodu. Tako je ovoga puta s mosta pala
osoba po imenu Jahja i utopila se. Zbog
toga je potrebno umjesto postojeće
niske ograde (trabzan) postaviti
željeznu ogradu (parmakluk). Ovaj se
zahtjev smatra prikladnim i od strane
ministarstva finansija se odobrava
6650 groša.
1271/1854.
(Osmanski arhiv predsjedništva vlade)
Do tada nije bilo željezne ograde preko Starog mosta, koju poznajemo sve do današnjih dana.
A po onoj narodnoj, da parafraziramo: Vlasti prolaze, a skokovi sa Starog mosta ostaju.
Tako je vazda bilo i ostaće.
Fotografije: Stari most i ograda na mostu, 1894, 1896 i 1970.
Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić
(NovaSloboda.ba)
