U časopisu “Österreichs Illustrierte Zeitung”, “Austrijske ilustrovane novine”, broj 46, od 17. avgusta 1902. godine objavljen je tekst sa fotografijom, pod naslovom”Automobilska vožnja kroz Bosnu i Hercegovinu”.
“Kao što je poznato, u nastavku na automobilsku vožnju Pariz – Beč, (26 -29. juna 1902. godine, op. prev.) održana je jedna ugodna i vrlo interesantna vožnja kroz Bosnu i Hercegovinu, (početak jula 1902. godine op. prev.), koja se predstavila kao teška vožnja, u kojoj se morala preći ova planinskaa zemlja, čijim komunikacijama nikad do tada nisu vozili automobili. Ulaz u oblast, koju je okupirala Austro-Ugarska, bio je u Bosanskoj Gradišci i istog dana automobili su stigli do šarmantnog grada Jajca. Slijedeće etape bile su Sarajevo, Mostar i konačno, nakon jedne vožnje uz granicu sa Crnom Gorom, automobili su stigli u Raguzu (Dubrovnik) gdje je jedan dio vozača nakon dužeg boravka uz pomoć brodova i željeznice automobile otpremio u Pariz, a ostatak je nakon obilaska Kotora, posjetio i Cetinje.
Vožnja nije bila interesantna samo zbog prirodnih ljepota, nego i zbog orjentalnog karaktera ove zemlje i njenih stanovnika, a došlo se do zaključka da su ceste nalaze u dobrom stanju, podobne za vožnju automobila, i bez izuzetka, dobro održavane. I stvarno, ako se već nađu zainteresirani da se provezu ovim cestama, onda im se kao automobilistima, jedan izlet u svakom slučaju može najtoplije preporučiti.”
Fotografija: Automobilska vožnja kroz Bosnu i Hercegovinu: Potpukovnik Janitzek i barunica Zuyleni pri polasku iz Mostara.
(prevod: Smail Špago)
O ovoj trci automobila već smo pisali u knjizi “U sjeni zaborava”, autori Tibor Vrančić, Smail Špago, Ismail Braco Čampara, izdanje IC štamparije Mostar, 2017. godine:
Auto trka Paris – Beč kroz Mostar
“Ne zanima nas toliko sama utrka najnovijih modela automobila te 1902. g. na relaciji Paris – Beĉ, koliko nas zanima što se dogodilo nakon utrke. Kada je utrka okonĉana u Beĉu odluĉeno je da kolona automobila nastavi jednu demonstracijsku vožnju na relaciji Beĉ – Graz – Zagreb – Banja Luka – Vakuf – Sarajevo – Mostar – Dubrovnik. Iz Dubrovnika se cijela karavana vozaĉa, mehaniĉara, gostiju i automobila namjeravala vratiti brodom nazad u Francusku.
Ovaj događaj je bio nesvakidašnji za Mostarce, jer se naime, ukazala jedinstvena prigoda da se upoznaju s najnovijim modelima „jurilica“. Tog dana 10. jula 1902. godine 1 sat i 15 minuta je ispod sveĉano ukrašenog slavoluka na Carini projurio prvi automobil. Putnike je sveĉanim govorom ispred svih građana pozdravio kotarski predstojnik barun Georg (Đuro) Rüdt. Deset minuta nakon prvog automobila pojavio se drugi, a treći, u kojem je bila barunica Rotschield, tek tri sata nakon prvog. Mostarci su bili zadivljeni brzinom vozila. Tu veĉer se i hotel „Neretva“ pokazala u punom sjaju ugostivši uvažene goste, među kojima se zatekao i mladi princ Burbonski, inaĉe francuski prestolonasljednik. Sutradan je ĉitava ova svita odmaglila prema Nevesinju.
Već je Mostar i zaboravio ovu fascinantnu smotru i ljudi su nastavili sa svojim svakidašnjim životima kad se nakon punih osam dana na Carini pojavio još jedan automobil s vozaĉem Einartom (Ajnartom) i dvojicom suputnika. Kvar ili neka druga nedaća su ih usput zadržali, ali oni nisu odustajali i bez zaustavljanja su prošli kroz Mostar.
Tko zna je li ih brod u Gružu ĉekao”.
O dolasku prvih automobila u Bosnu i Hercegovinu pisao je Sarajevski list, br. 82, 11. jula 1902. godine, a za nas je ovom prilikom važno da se u pisanju toga lista spominju tačni datumi dolaska u Bosnu i Hercegovinu, prelazak granice, dolazak i noćenje u Jajcu, dolazak i boravak u Sarajevu, te dolazak u Mostar, što se prema pisanju ovog lista dogodilo 10. jula 1902. godine:
“Dolazak prvih automobila u Bosnu i Hercegovinu vezan je za utrku koja se vozila od Pariza do Beča 1902. Jedan dio sudionika utrke odlučio je produžiti do Sarajeva. Automobilisti su 7. srpnja stigli preko Bosanske Gradiške i zaputili se prema Jajcu, gdje su noćili, a sutradan krenuli prema Sarajevu. Sarajevski list je 6. srpnja 1902. skrenuo čitateljima pozornost kako će ovo biti “neobično zanimljiv prizor”. Sarajevski list 9. srpnja 1902. donosi vijest o dolasku automobila u Sarajevo te detaljno iznosi plan kretanja i obilaska grada od strane francuskih automobilista. List napominje: “U červrtak 10 o. (ovoga mjeseca) u 8 sah. (sati) izjutra otputovat će automobiliste u Mostar”. Isti list se 11. srpnja 1902. osvrće na posjet automobilista Bosni i Hercegovini i odluci “da i pred nama dernonstriraju usavršenje ovoga skorašnjeg trijumfa moderne tehnike”, a donosi i vijest o nesreci automobila koji se survao u provaliju 6 kilometara od Jajca: bilo je ozlijeđenih putnika, a najteže je prošao vozač. U Jajcu su automobilisti svečano docekani i nakon noćenja krenuli su 8. srpnja prema Sarajevu, gdje su stigli u popodnevnim satima.
I narednih dana pisano je o automobilistima: 9. srpnja bila je na Ilidži upriličena svečana večera u njihovu čast. Tom je prilikom predsjednik automobilskog kluba baron van Zuyleni “izrazio ushićenje francuskih turista s prirodnih krasota Bosne, simpatična dočeka i izvanredne predusretljivosti oblasti na putu po Bosni naglasivši ogromne očevidne rezultate kulturnog rada u zemlji i zdraveći Bosnu i Hercegovinu” .
Sutradan su se automobilisti zaputili prema Mostaru “gdje ih je tamošnja publika mnogobrojno dočekala”.
Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić
(NovaSloboda.ba)
