U okviru obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, a uz podršku Grada Sarajeva, Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica i Ateljea Zec, danas je u bivšoj Fabrici akumulatora u Potočarima predstavljen slikarski opus „Exodus“ bh. slikara i grafičara, Safeta Zeca. Platna nastajala u znak pijeteta prema tragediji Srebrenice, okupljena su u četiri velika ciklusa – „Lica“, „Hljeb milosrđa“, „Zagrljaji“ i „Exodus“, na kojima je Zec radio posljednjih dvadeset godina upisujući u njih svoje veliko znanje i dosežući do sada najsnažniju ekspresivnost izraza i likovnog rukopisa. Zahvaljujući podršci Grada, postavka će trajati tri mjeseca.
“Izložba Safeta Zeca je, uz druge nove sadržaje, upotpunila prostor Memorijalnog centra. Genocid je tema koja traži istraživački rad, koja traži da nalazi o tome budu prevedeni na brojne jezike, kako bi ljudi mogli čitati i razumjeti kontekst Srebrenice. Ali, da bi došla do srca ljudi, genocid morate vidjeti. To je stvarnost koju nam približava ‘Exodus’ i zato je velika stvar da ova izložba dolazi u Srebrenicu i pronalazi svoj dom”, dodao je Ševket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.
“Memorijalni centar Srebrenica se ove godine otvara prema svijetu. Veliku pažnju smo posvetili tome da privučemo naše najbolje i najuspješnije ljude iz svih sfera društva i uključimo u naše aktivnosti. Akademski slikar Safet Zec je ovom izložbom još jednom pokazao koliko daleko umjetnost može da dosegne u podizanju svijesti o zločinu genocida u Srebrenici i potrebi suočavanja sa prošlošću. Ovih dana nam stižu brojna pitanja iz italijanskih medija, upravo na tragu vijesti o izložbi. Zahvalan sam što kroz podršku tima koji stoji iza izložbe ‘Exodus’ znamo da nismo sami na putu čuvanja istine o genocidu”, poručio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Istoričarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić govoreći o samom opusu istakla je kako pred licem drugoga u boli i patnji, u osjećanju drugog kao osjećanju vlastitog postojanja, Zec nadilazi intelektualnu površnost našeg vremena u kojoj je prevladalo uvjerenje o kojem je govorio i filozof Karl Popper da je “umjetnost izražavanje ličnosti u kojoj sam (samo) ja, umjetnik značaja”.
“Velika platna Safeta Zeca koja oslovljavaju zlo koje se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine svoju punu mjeru dobijaju upravo dvadeset i pet godina kasnije, na mjestu egzekucije, u velikim, hladnim, mračnim halama nekadašnje Fabrike akumulatora u Potočarima, u neposrednoj blizini Memorijalnog centra, gdje su hiljade nevinih duša sa strepnjom iščekivale svoju sudbinu”, zaključila je Abadžić Hodžić.
U umjetničkom dijelu ceremonije, učestvovao je ženski vokalni ansambl „Allegro“ a cappella izvedbom bosanske sevdalinke „Sine moj“, te glumci Hana Zrno i Harun Čehović koji su izveli koreografiju „Exodus“ Amile Terzimehić uz muzičku pratnju na violini Arijane Zubčević.
(NovaSloboda.ba)
