Sweden/USAID FARMA II projekat podržava obuku pčelara o upotrebi elektronskog pčelarskog dnevnika i drugih inovativnih ICT rješenja, kako bi proizvodnja meda u BiH postala efikasnija.
Vlasnik kompanije „Košnica“ iz Gradiške, koja proizvodi med i pčelarsku opremu i repromaterijal, te profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Goran Mirjanić kaže da je veoma važno da pčelari u BiH prihvate ideju da nauka i naučnici imaju viziju kako da im pomognu i učine pčelarstvo isplativijim, manje zahtjevnim i profitabilnijim. Sve su to, kako je dodao, prednosti cyber pčelarstva, koje tek treba biti primijenjeneno u BiH.
On i još trojica stručnjaka, uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, trenutno održavaju obuku za pčelare. Na obukama predstavljaju elektronski pčelarski dnevnik, prvu lokalno proizvedenu kompjutersku aplikaciju za pčelare i dodatna ICT rješenja, koja su trenutno u upotrebi u razvijenijim zemljama.
Mirjanić kaže da uvođenje novih tehnoloških rješenja nije uvijek lako, te da pčelari, kao i mnogi drugi ljudi, ne reaguju dobro na promjene i inovacije.
“Zato kroz našu obuku predstavljamo napredak pčelarskih praksi. Polazimo od najprimitivnijeg oblika pčelarstva, obrađujemo egzaktno pčelarstvo kojim se sada možemo baviti i dolazimo do cyber pčelarstva prema kome se krećemo. Dok to radimo, razgovaramo i o zdravlju rojeva i košnica, povećanju prinosa i kvalitete meda, i naravno, o finansijskim implikacijama takvog razvoja i većoj dobiti”, pojasnio je Mirjanić, dodajući da je u EU dobit u pčelarstvu porasla za 20 do 30 posto zahvaljujući upotrebi ICT-a.
Mirjanić i njegove kolege su planirali održati dvanaest sesija obuke uživo i obuhvatiti čak 600 pčelara u BiH. Međutim, morali su se prilagoditi situaciji na terenu i svoju obuku premjestiti u ICT domenu i sesije održati online.
Trenutno održavaju ukupno dvanaest webinara za udruženja pčelara iz Gradiške, Prijedora, Bihaća, Živinica, Brčkog, Bijeljine, Banja Luke, Livna, Doboja, Sarajeva, Mostara i Trebinja.
“Pčelari nisu navikli na ovakvu vrstu obuke, pa ćemo, možda, imati i mnogo manji odziv. Uprkos tome, i dalje imamo veliku geografsku pokrivenost i usadićemo ideju o korištenju ICT rješenja kod kritičnog broja pčelara, koji pokazuju sklonost prema takvom trendu već samim učešćem, na webinarima”, naveo je Mirjanić.
Napomenuo je da su neka tehnološka rješenja, poput SMS vaga za košnice, koje pčelare obavještavaju o količini proizvedenog meda ili zvučni senzori i senzori za temperaturu i vlažnost koji pčelare mogu upozoriti na rojenje ili bolesti među pčelama, još skupi i van dosega mnogih u BiH. Međutim, aplikacija iz domaće proizvodnje već postoji i biće dostupna besplatno u trajanju od jedne godine svim učesnicima webinara.
Mirjanić je rekao da su razvili elektronski pčelarski dnevnik. Ta aplikacija će omogućiti pčelarima da sve podatke o svojim košnicama bilježe direktno u kompjutere, koristeći mobilne telefone kao posrednika, tj. jednostavnim audio snimkama. Ove audio snimke će dekodirati aplikacija i svi podaci će biti uneseni u bazu podataka, tj. elektronski dnevnik. Aplikacija će analizirati podatke i pružiti pčelarima konkretne informacije o tome šta trebaju dalje učiniti sa svakom košnicom u koloniji.
“Nauka u BiH ne zaostaje puno za onom u EU, pa se nadam i da ćemo moći razvijati dodatne domaće aplikacije koje će naše pčelarstvo učiniti konkurentnijim i profitabilnijim za sve pčelare”, rekao je Mirjanić, saopštio je Sweden/USAID FARMA II tim.
(Fena)
