Jedan pogled na ispisani tekst i odmah vam je odgovarajuća pjesma u glavi: „Strawberry Field“, „Polje jagoda“, napisano je na zidu, a pored njega crvena ulazna kapija od kovanog gvožđa. Takva mjesta se nazivaju ikonskim. Dobrodošli u Beatlesmaniju u Liverpulu!
Legendarni muzički bend nastavlja da oblikuje imidž grada na severozapadu Engleske više od 50 godina nakon razlaza. Mnogi turistički autobusi zaustavljaju se radi kratke fotografije ispred Strawberry Fielda, bivšeg sirotišta u kome je Beatle John Lennon često svirao kao dijete.
Ali, Holly Tessler i njeni studenti traže nešto više od same slike.
„The Beatles: Music Industry and Heritage“, “The Beatles: Muzička industrija i nasljeđe” naziv je njenog master studija iz muzičke industrije i nasljeđa.
To je jedinstveni studij u rodnom gradu “Fab Four”. Ali prvo Tessler mora da razbije predrasude.
“Ljudi čuju riječ Beatles i misle da je to kao kviz u pubu, ili da mi odslušamo “Sergeant Pepper” i govorimo jedni drugima kako su njihove pjesme odlične”, kaže Amerikanka. “Za to nikome nije potrebna diploma.”
Docenticu zanima mnogo više. Cilj je dovesti u pitanje preovladano razmišljanje o bendu – tim više što su savremenici sve stariji. Dva od četiri Beatlesa su još uvek živi: genijalni tekstopisac Paul McCartney sljedeće godine će napuniti 80 godina, bubnjar Ringo Star 82. Stručnjaci ponekad imaju utisak da se sjećanja na članove benda mijenjaju u zavisnosti od dnevne forme ili raspoloženja.
Tessler želi to spriječiti i stvoriti naučnu mrežu Beatlesa, kako bi se garantovalo objektivno pisanje historije. Studij je samo jedan dio od svega toga, a iduće godine će početi izlaziti i časopis.
Društvena uloga Beatlesa, njihov uticaj na kulturu i modu 1960-ih bio je ogroman. U prvi semestar je upisano deset studenata, a redovni studij traje godinu dana. Polaznici su mješavina mladih i starijih, između ranih 20-ih i kasnih 60-ih. Neki su odavno u svom profesionalnom životu, ili to već imaju iza sebe. Svi oni imaju jednu zajedničku stvar: veliki su fanovi Beatlesa.
Tessler svojim studentima ne može reći ništa novo o ličnom životu ili pjesmama. Pa o čemu se onda radi?
„Gledamo kako Liverpul usklađuje naslijeđa Beatlesa sa svojim kulturnim sektorom“, objašnjava predavačica.
Posjete, kao što je na Strawberry Field, daju studentima pogled iza scene Beatlesmanije. Nastava između učionice i atrakcija kao što je Penny Lane: Kao zadatke, učenici razrađuju rutu Beatlesa kroz Liverpool, ili planiraju Beatles evente.
Tessler naglašava “To nije studija koja slavi Beatlese, već su to prije Beatlesi, koje turizam i industrija u Liverpoolu baštine i koristi kao šablon za druga mjesta poznata po svom kulturnom fenomenu.”Kao Salzburg i Mocart”.
Mogući ciljevi karijere diplomaca su: turizam, slobodno vrijeme, kultura ili kreativna industrija.
Svako ko šeta Liverpulom primijetiće koliko je grad blisko povezan s bendom. Udio, koji euforija Beatlesa doprinosi ekonomskoj moći Liverpula, procjenjuje se na oko 100 miliona eura.
„Veliki dio našeg turizma je turizam Beatlesa“, kaže Roag Best, vlasnik muzeja Beatlesa. “Beatlesi su stvorili branšu koja ljudima donosi plate.”
Središte Beatlesmanije je ulica Mathew Street. Tu je klub Cavern, u kojem su Beatlesi slavili svoje prve uspjehe, i pab “Grapes” gdje bi njih četvorica popili pivo prije nastupa. Imena kafića i barova oko njih puna su aluzija na bend i njihove pjesme: Tu je “Rubber Soul” ili “Sergeant Peppers”, a harizmatične “glave pečurki” iscrtane su na svakom zidu, pjesme Beatlesa jedna za drugom, stvaraju zvučnu kulisu ulice. Sve to pomalo liči na mali Beatles Disneyland. Naravno, to mora biti ulica Mathew Street, u kojoj je Roag Best otvorio svoj muzej Beatlesa.
“Druga lokacija nije dolazila u obzir”, kaže polubrat prvog bubnjara Beatlesa, Petea Besta, dok posjetioce vodi kroz muzej. Samo Paul McCartney posjeduje veću kolekciju memorabilija Beatlesa, ponosno kaže Best. On smatra da je master studij odlična ideja.
„Proučavanje Beatlesa ne znači samo učenje o jednom Rock-‘n’-Roll bendu“, kaže on.
“Radi se o prelasku preko svih svjetskih granica. Beatlesi su promjenili kulturu.”
(ksta)
Prevod: Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
