Otprilike od 1400. godine, veliki dijelovi Zemljine kugle su se bili drastično ohladili. Takozvano “malo ledeno doba” trajalo je oko pet vijekova i dijelom je izazivalo glad u Evropi. Kako je do toga došlo, do sada je bilo nejasno.
Istraživanja sa Univerziteta Massachusetts sada pružaju mogući odgovor, koji bi sve nas mogao iznenaditi: Malom ledenom dobu moguće da je prethodilo zagrijavanje okeana.
Rad dvojice geonaučnika Raymonda Bradleya i Françoisa Lapointea objavljen je u časopisu “Science Advances”. Autori su procijenili dokaze o temperaturi mora u prošlosti i utvrdili da su krajem 14. vijeka tople vodene mase Atlantika napredovale daleko na sjever.
Ovo kretanje je dostiglo vrhunac oko 1380. godine. Vode između Grenlanda i Norveške su se zbog toga značajno zagrijale. Ovo zagrijavanje je imalo ozbiljne posljedice na sistem okeanskih struja: Atlantsko meridionalno toplotno kretanje (AMOC).
Topla voda je na sjeveru izazvala topljenje arktičkog leda mnogo više nego inače. Kao rezultat toga, ogromne količine leda isprane su u Sjeverni Atlantik. Slijedile su dvije posljedice:
Sjevernoatlantska voda se tada značajno ohladila. A led koji se topio je toliko razblažio morsku vodu da se salinitet okeana promijenio. Slično kao i temperatura, salinitet vode, takođe, utiče na njenu gustinu. Rezultat ove promjene: AMOC, veliki atlantski prenosnik topline je oslabi. A to je bilo praćeno značajnim zahlađenjem u Sjevernoj Evropi i Sjevernoj Americi.
Istraživači smatraju da je malo vjerovatno da bi se fenomen mogao ponoviti. Jer, zbog globalnog zatopljenja, na Arktiku više nema toliko leda kao na početku Malog ledenog doba.
U prilogu: slika “Lovci u snijegu”, Pieter Bruegel, 1565.
(spiegel)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
