U mostarskim javnim kuhinjama svakodnevno se pripremi više od 600 obroka, a u doba restriktivnih mjera, koje su uvedene zbog covida-19, taj broj je prelazio hiljadu.
U razgovoru za Fenu, sekretar Crvenog krsta Grada Mostara Alen Kajtaz kazao je kako je veliki broj osoba ostao bez posla i jedini način da prežive bilo je korištenje javnih kuhinja.
“Nije samo bila u pitanju priprema obroka za korisnike kuhinja, tu je bio i veliki broj korisnika koji zbog fizičke udaljenosti nisu mogli da dođu i koriste usluge bilo koje kuhinje u gradu. U jednom momentu smo imali i preko hiljadu porodica koje su bile u stanju socijalne potrebe, ali zahvaljujući spletu sretnih okolnosti i donacijama uspjeli smo da odgovorimo na sve potrebe naših sugrađana i iskreno se nadam da se neće ponoviti neki drugi talas, jer nisam siguran kako i na koji način bi mogli odgovoriti ukoliko već sada ne počnu pripreme za takav scenarij”, kazao je Kajtaz.
Relaksiranjem mjera, kako je dodao, došlo je do smanjenja broja korisnika, odnosno vraćanja na neko uobičajeno stanje.
“Međutim, i to prijašnje stanje podrazumijeva da se u Mostaru napravi preko 600 obroka svaki dan za korisnike naših kuhinja, za ljude koji su najugroženija kategorija stanovništva, koji možda nemaju nikakav drugi izvor finansiranja, koji nemaju nikakvih drugih opcija da prežive, te za one koji su po osnovu kriterija, koji su ustanovljeni još 2008. godine od strane Centra za socijalni rad i usvojeni na tadašnjem Gradskom vijeću, mogli da koriste javne kuhinje”, dodao je sekretar Crvenog krsta.
Kajtaz ističe kako ne ispunjavaju baš svi korisnici kriterije po kojima bi mogli koristiti usluge kuhinje, ali da ih, s obzirom da su u stanju potrebe, djelatnici Crvenog križa ne vraćaju.
“Imamo jedan određeni broj korisnika koji svakodnevno dolaze, a koji na neki način ne ispunjavaju kriterije, ali jednostavno te ljude ne možete vratiti, jer ko god dođe da vam pokuca na vrata i zatraži jedan obrok ili komad hljeba, znate da je u stanju potrebe i morate pokušati da mu pomognete na bilo koji način”, naglašava Kajtaz.
Mostarski Crveni krst, po njegovim riječima, finansira se dijelom iz budžeta, dohodovnim projektima, donatorskim aktivnostima i donacijama u naturi koje dobiju od sugrađana.
U Mostaru trenutno rade četiri javne kuhinje, i to kuhinja Crvenog krtaa Grada Mostara, koja je najstarija kuhinja u tom gradu, Pučka kuhinja, kuhinja organizacije “Zajedno za naš grad” i kuhinja “Dompes”, gdje su se prvenstveno trebali hraniti studenti slabijeg imovinskog stanja, koji dolaze s drugih područja.
Slabo punjenje budžeta i prestanak donacija iz inostranstva ugrožavaju rad kuhinja, ali Kajtaz naglašava kako, bez obzira na situaciju, korisnici trenutno ne oskudijevaju i niko od njih neće ostati gladan.
“Hrana nije jednolična, a uz obroke koje smo do sad dijelili dijelimo i mlijeko, voće i razne namaze, slatkiše, tako da korisnici trenutno ne oskudijevaju u bilo čemu, s tim što se, nažalost, dijeli samo jedan obrok u toku dana”, pojašnjava Kajtaz.
Napominje kako bi bilo neophodno da se napravi kvalitetna socijalna slika na području Grada Mostara, kako bi se tačno utvrdilo ko je taj ko je u stanju bilo kakve potrebe, te koji vid pomoći mu je potreban, da li su to lijekovi, hrana, higijenske potrepštine, pelene za odrasle ili nešto drugo.
Sugrađanima je poručio kako svi oni na neki način, takođe, mogu pomoći, te da nikada ne razmišljaju samo o sebi.
“Nikada ne znamo ko će biti u kakvoj situaciji zato nemojte razmišljati o tome da je vama dobro, a da vam komšija legne gladan, jer ne znate da li će se to možda sutra desiti i vama”, poručuje Kajtaz.
Kako je dodao, pomoći se može i preko velikog broja karitativnih organizacija, dojavom Crvenom krstu, informacijama, ali i lijepom riječju.
“Nekada i topla riječ otvara sva vrata i na neki način pomogne čovjeku da pomisli da nije zaboravljen u svemu ovome, a niko zaista nije zaboravljen”, ocjenjuje Kajtaz.
(Fena)
