Omladinski klub Novi val ove godine obilježava međunarodni Dan lešinara, kao i 14 godina od početka projekta reintrodukcije bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu, tačnije u Blagaju. Međunarodni Dan lešinara ima za cilj ukazati na vrlo teško stanje populacije lešinara u Bosni i Hercegovini, ali i generalno u svijetu.
Bjeloglavi sup je jedna od najvećih ptica koje lete. Dugačak je 95 -105 cm, a u nas je težak najčešće između 8 i 9 kilograma. Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3 metra, ali u većine je između 2,50 i 2,70 metara. Imaju jako dug vratm koji ima veliku ulogu u procesu hranjenja. Lete na 2 načina: jedrenjem nad kosinom i koristenjem terminala (strujanjima vazduha).
Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo uginulim životinjama, uglavnom se hrane leševima krupnih sisavaca. Prvi pisani podaci o ovim kolonijama bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju od 1885. godine. U Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara: – iznad izvora rijeke Bune u Blagaju, – planine Hrgud kod Stoca, – u kanjonu rijeke Neretve kod Žitomislića. Prilikom monitoringa u vrijeme gnijezdenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena je populacija – veličine od 25 do 30 parova.
Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija je bila iznad Tekije u Blagaju. Od 1984.do 1991. godine, kroz nesavjesne ekološke incidente, postupno su nestajale kolonije bjeloglavog supa – Gyps fulvus U Blagaju je došlo do trovanja supova 1991. godine, kada je čovjek, da bi odbranio svoje stado koza od vukova, otrovao jednu kozu u nadi da će ubiti vuka. Međutim, otrovao je skoro sve supove koji su nastanjivali to područje.
Omladinski klub Novi val od 2007 godine radi na povratku bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja, što je vrlo složen i komplikovan posao.
(NovaSloboda.ba)
