Situacija s pandemijom koronavirusa i restriktivnim mjerama više je pogodila mostarski nego druge aerodrome u Bosni i Hercegovini, jer je to sezonski aerodrom koji je skoro isključivo bio ovisan od turista koji gravitiraju području Hercegovine, ističe direktor aerodroma Mostar Ivan Ljubić.
Za razliku od nekih drugih u BiH, dodaje, ovo nije mnogoljudna regija kojoj gravitira veći broj ljudi kako bi imali barem malo zamaha i od domaćih putnika. Potencijalni broj takvih putnika je nedovoljan za avio prevoznike da se odluče za uspostavljanje redovnih linija bez subvenciranja.
Iako se slaže da se ovaj aerodrom ubuduće ne može osloniti samo na turiste, Ljubić kaže kako je prvi korak koji treba preduzeti za oporavak poslovanja mostarskog aerodroma oživljavanje dosadašnjeg tržišta, a to je prvenstveno vjerski i individualni turizam, odnosno charter letovi i redovne linije za dijasporu (Njemačka, Švicarska i Švedska ).
“Statistika našeg aerodroma pokazuje da su najveći broj putnika na mostarski aerodrombili upravo hodočasnici u svetište Kraljice mira u Međugorju”, kaže Ljubić i dodaje kako su u proteklom periodu intenzivirani razgovori s crkvenim predstavnicima o mogućoj saradnji u organizaciji hodočasničkih dolazaka preko Aerodroma Mostar.
Konkretno je u tom smislu dogovoreno otvaranje prema tržištu Poljske, ali i Italije, iz koje dolazi najveći broj hodočasnika u Međugorje. Iz perspektive vjerskog turizma, Ljubić kaže da je mostarski aerodrom zainteresovan i za letove iz Španjolske, Irske ,Njemačke, Jordana i Libanona.
“U saradnji s domaćim i stranim turoperatorima radimo na izradi projekata kojim targetiramo oko 35.000 putnika za narednu sezonu, te očekujemo pomoć svih nivoa vlasti za sufinansiranje jednog ili više avio prevoznika koji bi ovaj posao obavljali na osnovu provedenog javnog poziva, konkursa aerodroma Mostar”, kaže direktor mostarskog aerodroma.
Ljubić najavljuje i promjene u poslovanju preduzeća, reorganizaciju, investicije u prometnu infrastrukturu, aktivnosti vezane za povećanje neaeronautičkih prihoda i generalno aktivnosti menadžmenta kako bi se poboljšao kvalitet usluga.
“Vezano za skoru izgradnju autoceste koja će prolaziti pored aerodroma razmatramo idejna rješenja za proširenje odnosno produženje uzletno-sletne staze u dužini od oko 300 metara,studije će pokazati tačno koliko, što bi omogućilo i uspostavljanje cargo prometa, gdje nam pogoduje i teretna željeznička stanica udaljena svega dva kilometra od Aerodroma Mostar. Time bismo povećali obim usluga, koje ćemo moći nuditi našim klijentima odnosno poslovnim partnerima i tvrtkama”, kaže Ljubić.
Aerodrom Mostar ima ogroman potencijal koga treba iskoristiti za društveni i privredni razvoj grada Mostara, Hercegovine i cijele BiH. Uz već spomenute korake, Ljubić ističe da mostarski aerodrom treba osposobiti da postane alternativna aerodromima u Sarajevu i Tuzli, na koje često, zbog vremenskih neprilika (magle i snijega), ne mogu slijetati avioni.
“Mostarski aerodrom treba osposobiti i da postane baza za gašenje požara, jer prema postojećim studijama najbolje je pozicioniran aerodrom za avio traktore, koji bi mogli uspješno djelovati u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori, pa bi se i za to mogla lakše osigurati sredstva iz međunarodnih finansijskih institucija”, kaže direktor Aerodroma Mostar.
(Fena)
