Ministri vanjskih poslova NATO-a održali su u petak vanredni sastanak u Briselu, na kme je glavna tema bila eskalacija krize u Ukrajini.
Sastanku se se pridružili ministri vanjskih poslova Finske i Švedske, te visoki predstavnik Evropske unije. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba obratio se svojim kolegama video porukom, u kojoj je opisao pogoršanje humanitarne situacije u svojoj zemlji.
Ministri su osudili brutalnu i ničim izazvanu invaziju Rusije na Ukrajinu i izrazili solidarnost i podršku za hrabrost ukrajinskog naroda i oružanih snaga, navodi se u saopćenju iz NATO-a.
Pored još hiljada vojnika koje su saveznici već poslali u istočni dio Alijanse, NATO prvi put raspoređuje svoje snage za odgovor, ima preko 130 aviona u visokom stanju pripravnosti i preko 200 brodova od krajnjeg sjevera do Mediterana.
“Nastavićemo da radimo ono što je potrebno da zaštitimo i odbranimo svaki pedalj teritorije NATO-a”, rekao je generalni sekretar Stoltenberg.
Ministri vanjskih poslova, takođe, su razgovarali o potrebi podrške partnerima koji bi mogli biti u opasnosti od prelivanja rata u Ukrajini, uključujući Gruziju i Bosnu i Hercegovinu.
“NATO ne želi rat s Rusijom. Ambicija Kremlja je ponovno uspostaviti sferu interesa i uskratiti pravo drugim zemljama na izbor vlastitog puta. S toga, NATO mora podržati Gruziju i BiH, zemlje koje su pod rizikom. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama. Puno je toga na kocki. Da li će prevladati demokratija ili autoritativni režim i pitanje je u kakvom svijetu želimo živjeti”, kazao je generalni sekretar NATO-a.
“Mi nismo dio ovog sukoba”, rekao je Stoltenberg, dodajući, međutim, da NATO ima “odgovornost da osigura da on ne eskalira i ne širi se izvan Ukrajine. To bi bilo još razornije i opasnije”.
Sastanak je bio prilika da se ministri pozabave i dugoročnim implikacijama agresije Rusije na euroatlantsku sigurnost.
Generalni sekretar je ponovio da je “agresija Rusije stvorila novu stvarnost za našu sigurnost, gdje se osnovni principi osporavaju upotrebom sile”.
U ovoj novoj stvarnosti, ministri su se složili da su se odnosi NATO-a sa Rusijom fundamentalno i dugoročno promijenili, ali su i dalje posvećeni održavanju diplomatskih kanala otvorenim kako bi izbjegli bilo kakvu nenamjernu eskalaciju, nesporazum ili pogrešnu procjenu.
(Fena)
