1. Evlija Čelebija — “Seyahatnâme”, 1664. godine
“Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeći u čardaku, promatraju kako mnoga smiona djeca stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrče i skoče s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u vazduhu kao ptice praveći svaki od njih neku posebnu vrstu akrobacije. Jedni skaču strmoglav, drugi sjedeći alaturka, a neki opet skaču u vodu udvoje, utroje i odmah srećno izlaze na obalu uspinjući se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka”.
2. Moriz Hörnes — “Dinarische Wanderungen, Cultur und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina”, 1894. godine
“Neretva je ovdje tako duboka da se hrabri momci odvažuju da za malu naknadu, s najviše tačke mosta, visoke devedeset stopa iznad površine vode, skoče na glavu u rijeku koja juri. Pravi podvig koji izaziva jezu čak i odvažnim plivačima, kada s ove vrtoglave visine pogledaju dolje među kamene gromade u uskom koritu rijeke”.
3. „Muško pjevačko društvo u Mostaru“ – novine „Bošnjak“, 1894. godine
“Poslije objeda, izletnici se rastrkaše gradom, da vide šta je vrijedno pogledati. Izmegju ostaloga ,osobito je stara ćuprija, sagragjena u prvo vrijeme provale Osmanlija u našu domovinu, zanimala mostarske gostove, koji se živo čugjahu, čuvši, da djeca za deset novčića skaču sa vrha ćuprije u vodu.”
4. Anton de Waal — “Reisebilder aus Bosnien”, 1895. godine
„Pristup mostu s obje strane je kroz stare odbrambene kule. Vlasti Mostara stale su ukraj smionoj zabavi mladih, koja se sastojala u tome, da su dječaci skakali s vrha mosta, s visine oko 20 metara, u dubinu bijesne Neretve ispod mosta.”
5. dr. Mihailo Polit-Desančić — “Putne uspomene”, 1896
“Siđem se od srpske crkve opet u varoš i uputim se znamenitom starom mostu preko Neretve-onom mostu od kojeg je i Mostar svoje ime dobio. To je most vrlo visok, a Neretva je tu vrlo duboka, pa se nađe ipak koji detić da skoči sa velike visine mosta u Neretvu pa da ispliva.”
6. dr. Ante Tresić Pavičić — “Bosna i Hercegovina-Putopisne crtice”, novine “Dom i sviet”, 1896. godine
“Neretva je pod mostom veoma duboka, pa su djeca sa najveće visine mosta ljeti skakala u nju, da se kupaju, na užas prolaznika. Da zaprieči nesreće, vlada je dala ograditi most na vrhu s jedne i s druge strane oštrom željeznom pregradom, i tako sad ne mogu djeca skakati, od straha da se ne nabodu na šiljke.
7. Julije Kempf — “Putopisne crtice iz Bosne i Hercegovine-od Save do Adrije”, 1898. godie
“Jednom mu je samo zaprijetila pogibelj od poplave, ali je ipak ostao čitav. S njega su znali dječaci kod kupanja skakati u duboku Neretvu, dok tu pogibeljnu šalu nije oblast zabranila”.
8. Milena Preindlsberger Mrazović — “Bosniches Skizzenbuch”, 1900. godine
“Ipak, Neretva zaslužuje posebnu pohvalu za ljepotu, koju ona osobito poklanja prilikom pogleda odozgo, s vrha mosta. Ona je ispod mosta duboka, djeca se zabavljaju skačući s mosta, uživajući na raznovrsnim formacijama obale. Neretva se provlači kroz horizontalno slojevite stijene, dijeli naizgled slobodno stojeće plutajuće plaže, formira grebene i pećine, kopa galerije i povlači velike gromade u korito, a njeni talasi ponekad šume, a ponekad huče”.
9. Blažena Křížková — “„Tři obrázky ze slovanského jihu/Den v Mostaru”, novine “„Nové pařížské mody”, 1901. godine
“Prelazimo most, koji nadvisuje Neretvu jednim smjelim lukom. To je opet djelo Rimljana koji su vladali svijetom. S najviše tačke visokog luka, dječaci ljeti skaču u Neretvu. Za novčić koji mu je dao stranac, usuđuje se skočiti u dubinu od 20 metara. Ali mostarski policajac to ne smije vidjeti”.
10. Novine “Osvit”, 1907. godine
“… skakanje u Neretvu sa Starog mosta opet je počelo. Ozbiljno opominjemo one kojih se to tiče, da već jednom stanu na kraj, jer je upravo nelijepo vidjeti one što skaču …”
11. Dušan Mil. Šijački — “S Avale pod Lovćen-kroz Bosnu i Hercegovinu”, 1910. godine
“Stao sam na sred mosta i posmatrao kako sumorna Neretva huči udarajući od svoju kamenitu obalu i stenje u samom koritu, koje zadržava brzu vodu i praveći male slapove pruža lepu sliku. Korito Neretve, kada ga posmatrate sa mosta, čini se kao provalija. Pa ipak se čila mostarska omladina ne ustručava, da sa te visine, pri kupanju, glavački skače u reku. Takvi vratolomni skokovi najmiliji su sport mostarske srpske mladosti i iako je to, iz opravdanih razloga, policiski zabranjeno”.
12. Novine “Česká hospodyně-illustrovaný časopis rodinný”, 1913. godine
“Šetamo glavnom mostarskom arterijom zvanom “Glavna ulica” do antičkog mosta iz rimskog doba. Ovaj spomenik stoji 19 m iznad površine hladne smaragdno-zelene rijeke Narente. Nekoliko muslimanskih “dječaka” trčkara okolo i nerazumljivim riječima nudi skok s mosta u zeleni tok zamamne Narente, koja svoje vode valja preko golemih gromada, a za mali bakšiš”.
13. Ignat Herrman – “Na čerstvem vzduchu, drobne vzpominky z minulosti”, 1913. godine
“Razumije se da nas je doveo i do takozvane „rimske“, a zapravo turske ćuprije, koja se pruža u jednom luku dvadesetak metara iznad rijeke Neretve. Ovdje nam je ispričao kako su dječaci skakali sa mosta za puki krajcer, bacali se u prozirnu vodu dole u dubinu, a turisti su neumorno bacali krajcere u rijeku da se nagledaju ovog vratolomnog pozorišta. Ali sada su te stvari zabranjene, pa mališani samo mole za krajcere“.
14. Novine “Hlas národní obrany-Vojenský list”, 1924. godine
“Preko Neretve vodi “stari rimski most”, veličanstvena je to građevina, ali je ipak iz vremena turske vladavine, iz 1566. godine. Ispod mosta Neretva je sužena, i često jedva da teče između ogromnih stjenovitih gromada. Djeca skaču s mosta u rijeku pred strancima za malu nadoknadu”.
15. “Sezona kupanja i žega” – novine “Jugoslovenski list”, 1927. godine
“Obala Neretve je posjećena mnogobrojnim svijetom bez razlike spola, a naručito je živo oko Starog mosta, pod kojim se kupa svaki dan nekolike stotine muškaraca i ženskinja. Priča nam kafanar koji u blizini mosta drži svoju kafanu, da je za njegov posao isplatnija jedna ljetna sezona, nego sve tri druge, dok je kod drugih obratno. Stari most, koji je visok 19-20 metara pun je svjetine, koja uživa gledajući, kako neki kupači skaču sa mosta uprkos tolike visine”.
16. “Filmska snimanja u Mostaru”- novine “Vreme”, 1927. godine
“Juče je jedna njemačka filmska družina snimala interesantne delove grada Mostara i okoline. Četiri puta je snimljen jedan dečko koji je skakao u Neretvu sa mosta iz visine od 30 metara”.
17. “Dječak kojeg je štitio Allah”- iz njemačkih novina, 1931. godine
“Prilikom njegovog boravka u Jugoslaviji naš izvjestilac je posmatrao jednog mladog Muslimana u Mostaru, kako skače sa 25 m visokog Rimskog mosta u tekuću Neretvu. Naš fotograf želio je ovaj smjeli skok uhvatiti kamerom, a momak se izjasnio da je spreman ponoviti skok za 5 dinara (25 pfeninga). Samo što ovo umjetničko djelo nije bezopasno, jer je Neretva na ovom mjestu prilično plitka, i skakač mora biti siguran u sebe da iz divlje rijeke izroni prije nego što dotakne dno.
Na pitanje da li se plašio ovakvog skoka mladić je odgovorio: Allah me štiti! I krenuo prema mostu bez oklijevanja, da izvede još jedan skok. Fotograf je napravio ovu sliku mladog Muhamedanca, kojeg je Allah štitio za 25 pfeninga”.
18. “Stari most u Mostaru”-novine “Novi behar”, 1931. godine
“1669. godine dođe u Mostar jedan pehlivan “imenom i ličnošću Šahin (soko)”, prebaci konop s jedne kule na drugu i pređe po njemu sa svojim učenicima. Bio je iznad Neretve 50 metara. Postoji o tome pjesma od 20 distihona, koju je spjevao suvremenik toga događaja Husami (Husejn Čatrnja), a i narodna pjesma o tome govori.
Danas nema pehlivana (ekvilibrista) koji bi prelazili preko konopa na tolikoj visini (na našoj slici se vide obje kule), ali ipak ima djece, koja ljeti, kada “zvizdan” upeče, skaču s mosta u Neretvu da se rashlade.”
19. “Švedski princ Eugen u Mostaru”-novine “Vreme”, 1937
“Posle toga princ Eugen izrazio je želju da razgleda znamenitosti i lepote grada, pa je u društvu dopisnika “Vremena” posetio stari rimski most. Nekoliko kupača doznavši da se princ Eugen nalazi na mostu, izveli su nekoliko lepih skokova sa mosta u vodu, sa visine od nekih 20 metara.”
20. “Et spring for 2 dinara-Skok za 2 dinara”- danske novine “Nordjyllands Social-Demokrat”, 1937
“Fotografija je iz Mostara u Jugoslaviji, gdje mladići zabavljaju turiste skačući u rijeku Neretvu sa prelijepog Rimskog mosta. Cijena da vidite skok je 2 dinara.”
21. “Kroz osiroteli Mostar”- novine “Pravda”, 1937
“Mostarske “liske” su postale čuvene…”Liska”, u stvari, znači isto što kod Podgoričana “cikotić”, kod Sarajlija “jalijaš” ili kod Splićana “mulac”.
Mostarska “liska” prilazi putniku i zaustavlja ga bez obzira na bon-ton. Ponudi se za pratioca kroz grad…Pritom obeća da će putniku pokazati ono što nije “beli ni u snu vidio”. Ako pristanete odvešće vas do Starog mosta, koga od vode razdvaja visina od 33 metra. Bez obzira na godišnje doba, “liska” će se ponuditi da skoči sa vrha mosta u vodu i da za pet minuta opet bude kod vas, samo ako pristanete da mu date “honorar”. A on nije suviše skup. Tražiće vam u zimsko doba 10 dinara, u proleće i jesen 5 dinara a za vreme leta svega 2 dinara. Od toga on živi. Od njegovog vratolomnog skakanja sa 33 metra visine u hladnu Neretvu često puta se izdržava i neka stara i iznemogla žena ili starac-roditelji našega “liske”.
Ali…Mostar se zabavlja…Plava Neretva protiče uvek istim tokom i peva istu pesmu”.
22. “Turisti filmuju naše kupače koji skaču sa mosta” – novine “Jugoslovenski list, 1939. godine
“Jučer je doputovala u Mostar jedna grupa turista iz Njemačke, koji nose sobom aparate za filmovanje. Ova grupa turista zadržala se u toku dana duže vrijeme na mostovima u gradu s kojih naši omladinci-kupači skaču u Neretvu smjelo i odvažno, filmujući pojedine akrobatske momente”.
23. “Hercegovina i Hercegovci-Mostar”- novine “Vreme”, 1940. godine
“Svi su dobri plivači, jer u hladnoj i brzoj Neretvi ne samo što treba biti dobar plivač nego i zdrav, da ga ne uhvati grč, da ga ne zahvati vir, da ne udari od kamenje, kada skače sa hridina, kada ih preskače po nekoliko metara…Kada se penje na Stari most i skače u Neretvu sa visine, koliko mi se čini, od sedamnaest metara…I ništa mu! Opklada je litar rakije!”
24. “Jeste čovjek kao ptica”- novine “Sloboda”, 1971. godine
“U pauzi skokova da čujemo nekog od prisutnih. Evo šta kaže 54.godišnji Mostarac, Salko Begović, vidno obradovan:
-Ovi mladići dobro skaču, ali i u moje vrijeme, tamo negdje 1932-1933 bilo je dobrih skakača. Samo kad se sjetim rahmetli Džemala Voljevice ili Neđe Milivojevića zvanog Ruka. Trebalo je njih vidjeti kada su skakali”.
(prevodi: Armin Džabirov)
fotografije: Skok sa Starog mosta, 1931. godine, i Skok sa Starog mosta, iz danskih novina-“Nordjyllands Social-Demokrat”, 1937
Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
