Hercegovinu iz godine u godinu posjećuje sve veći broj turista, koji u posljednje vrijeme pokazuju i veliko zanimanje za sportski turizam, ali se i ova regija, kao i ostale evropske turističke destinacije, suočava s nedostatkom radne snage, pa su iznajmljivači i vlasnici ugostiteljskih objekta primorani tražiti radnike iz drugih zemalja.
“S obzirom na to da je Hercegovina značajnije razvila oblike turizma, kao što su vjerski, kupališni, kulturni-gradski i sportski, u kontekstu dolazaka izvan ljetne turističke sezone, treba reći da je sportski oblik turizma privukao najviše gostiju u prvom tromjesečju ove godine. Za sve ostale oblike turizma prisutne u Hercegovini, najznačajniji vremenski period u smislu značajnog turističkog prometa je proljeće-jesen”, rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktor Turističke zajednice HNK-a Anđelko Maslać.
Konkretnih pokazatelja, kako kaže, još nemaju, ali sistemski rade na uvezivanju svih destinacija kako bi u budućnosti imali tačne pokazatelje dolazaka, boravka, noćenja, kao i kretanja gostiju.
Informacije dobivjene iz poslovnog turističkog sektora i s prošlih sajmova upućuju na to da će ova turistička sezona biti dobra, a očekuje se i da će premašiti prošlogodišnju po ukupnom turističkom prometu u HNK-u.
Realno je očekivati da će turizam ove godine po ukupnom turističkom prometu nadmašiti predpandemijske rezultate. Prema podacima kojima raspolaže TZ HNK-a, turistička 2023. godina je bila uspješnija od prethodne i približno je slična rekordnoj 2019. godini po broju posjetilaca i ostvarenih noćenja, napominje Maslać.
Kako kaže, prvo tromjesečje je za nijansu bolje od istog posmatranog perioda prošle godine.
“Pored stalnog angažmana naših turističkih djelatnika na turističkom tržištu, može se reći da su sve blaže zime na Sredozemlju jedan od bitnijih razloga promjena trendova u turističkim putovanjima i ponudama na ovom području, pa se može očekivati da će buduće investicije i sadržaji u turizmu pratiti te trendove”, dodaje v.d. direktor Turističke zajednice HNK-a.
Ranije spomenuti oblici turizma dobrim dijelom određuju strukturu gostiju i njihovo porijeklo. Međugorje kao hodočasnička destinacija je do sada privukao hodočasnike iz preko stotinu zemalja svijeta, dok Mostar, Neum i druge naše destinacije većinom posjećuju turisti iz srednjoevropskih zemalja i zemalja bližeg okruženja. S tim da je Mostar značajno iskoračio po tom pitanju, pa su česti gosti iz dalekih zemalja i Bliskog istoka, govori Maslać.
Današnja svjetska saobraćajna povezanost, nastavlja, osigurava dostupnost svake destinacije tako da će sve snažnije pozicioniranje Hercegovine na turističkoj karti svijeta donositi i promjene u dosadašnjoj strukturi gostiju u Hercegovini, ali i u ponudi.
Upitan kakva su očekivanja od ove sezone, odgovara kako bi, prema informacijama dobijenim od profesionalnog sektora u turizmu i s proteklih svjetskih i regionalnih sajmova, ova turistička godina trebala nadmašiti prošlu po svim parametrima.
“Iako živimo u nemirnom svijetu, makro turistička regija Sredozemlje je trenutno svojevrsna bezbjedonosna oaza potencijalnih turista, a to će se sigurno odraziti i na Hercegovinu kao mediteransku regiju. U tom smislu, a s obzirom na to da je Hercegovina već postala stvarna turistička destinacija u pogledu atrakcija, smještajnih kapaciteta i posjećenosti, očekuje se ove sezone iznadprosječna popunjenost svih turističkih kapaciteta i snažniji ukupni turistički promet”, napominje.
Naplata ulaska u stari grad u Mostaru?
Na pitanje je li u planu naplaćivanje ulaska u Stari grad u Mostaru kaže kako je ulaz i dalje besplatan, ali da su postojala određena razmišljanja oko regulacije ulazaka u Stari grad tokom ljetne sezone.
“Međutim, do sada nije pokrenuta nikakva ozbiljna rasprava po tom pitanju, tako da dolasci i svi uslovi boravka turista u Mostaru ostaju isti. Buduće formalno djelovanje i organizaciju turizma u Gradu Mostaru preuzela je Turistička zajednica Grada Mostara, te vjerujemo kako će oni u dogledno vrijeme razmotriti i tu mogućnost”, nadodaje Maslać.
Što se tiče turističke potrošnje, kaže kako se ona u Hercegovini razlikuje od destinacije do destinacije. U hodočasničkoj destinaciji Međugorje, u koju dolaze najvećim dijelom grupni gosti s punim ili polupansionskim aranžmanom, ne ostavlja se puno prostora za vanpansionsku potrošnju, pa se može reći da je tu potrošnja skromna, odnosno maksimalno 30 eura po osobi.
S druge pak stane, Neum kao kupališna-ljetna destinacija,, ima veću vanpansionsku potrošnju i ona bi prosječno iznosila oko 50 eura po osobi. U tom kontekstu se za Mostar može reći da ima najveću vanpansionsku potrošnju, jer je riječ specifičnom obliku turizma, a samim tim i specifičnim potrebama i preferencijama gostiju, te bi prosječna potrošnja bila iznad 50 eura po osobi.
Turisti se i dalje u Hercegovini zadržavaju prosječno dva do tri dana, a izletnici obično ostaju u prosjeku do 5 sati.
Nedostatak radne snage
Kada je u pitanju radna snaga, ističe kako je deficit stručne radne snage u turističko ugostiteljskoj djelatnosti postao problem za turističko-ugostiteljska poduzeća i obrte.
Praktično su sva zanimanja iz ovog sektora tražena i teško se popunjavaju upražnjena radna mjesta i potrebe. Zbog toga je i hercegovački turističko-ugostiteljski sektor primoran tražiti radnike u zemljama iz okruženja, a nerijetko i iz udaljenih zemalja. Zanimanja kao konobar, kuhar, pomoćni kuhar, slastičar, recepcionar, vodič, trgovac, vozač itd., su zanimanja najviše tražena tokom turističke sezone, kaže Maslać, dodavši kako ovaj problem definitivno zahtijeva ozbiljan i sistemski pristup njegovom rješavanju.
Rastu broja turista donijelo je i povezivanje Mostara s nekoliko italijanskih gradova, Zagrebom i Beogradom uvođenjem izravnih avio linija.
Vazdušna dostupnost je uslov razvoja određene ekonomske regije, pa tako i turističke regije Hercegovina. Uvođenje novih avio linija ove godine i povezivanje Hercegovine s međunarodnim aerodromima u okruženju i Evropi daće veliki doprinos povećanju posjećenosti ovog dijela Sredozemlja avio putem ove turističke sezone, ističe Maslać.
Drži i da nijedna ekonomska regija, pa tako ni turistička destinacija, ne smije smetnuti s uma da je saobraćajna povezanost jedan od ključnih faktora razvoja.
Po njegovim riječima, moderni turist je naviknut da ima opciju prevoza avio putem u željenu destinaciju, pa su hercegovačke nadležne institucije ove godine najozbiljnije pristupile povezivanju Aerodroma Mostar s međunarodnim aerodromima, te na taj način dale značajan doprinos dostupnosti Hercegovine na turističkom tržištu.
“Aerodrom Mostar konačno je prepoznat kao važan i nezaobilazan segment uvezivanja, što će i godine pred nama, nadamo se potvrditi. Aerodrom Mostar ima ogroman potencijal i vjerujemo da će konačno ispuniti očekivanja svih”, ističe v.d. direktor Turističke zajednice HNK-a i naglašava da bi turistička politika regije Hercegovine morala snažnijim mjerama osigurati još veću ulogu avio prevoza u dostupnosti Hercegovine kao turističke destinacije, jer je Aerodrom Mostar osposobljen za puno veće korištenje svoje infrastrukture.
Za kraj je podsjetio da je Turistička zajednica HNK-a u sklopu svojih marketinških aktivnosti, nastupila na svim značajnijim svjetskim i regionalnim sajmovima turizma, koji se održavaju na evropskom kontinentu.
“Pored svih promotivnih alata koji se koriste, treba izdvojiti proizvod Virtual Tour Herzegovina, koga je TZ HNK-a učinila dostupnim putem svoje web stranice. S ovim proizvodom, turistička zajednica je omogućila potencijalnim turistima Hercegovine da na novi način, iz udobnosti svoga doma ili bilo koga drugog mjesta, istraže, planiraju i uživaju u ljepotama hercegovačkih prirodnih i društvenih turističkih atrakcija i vrijednosti”, zaključuje Maslać.
(Fena)
