Za ekonomski oporavak neophodne hitne i sveobuhvatne intervencije

Hitne i sveobuhvatne intervencije su neophodne kako bi se sačuvala radna mjesta, zaštitile najranjivije grupe i spriječilo nazadovanje privrede u Bosni i Hercegovini – zaključak je Analize ekonomskog uticaja pandemije COVID-19 koja je predstavljena 28. maja u Sarajevu. Analizu je, u ime Tima Ujedinjenih nacija (UN) u BiH, proveo Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

U posljednjih nekoliko mjeseci pandemija COVID-19 pogodila je globalnu ekonomiju, a njene posljedice posebno su vidljive kod zemalja u razvoju poput Bosne i Hercegovine.

Cilj Analize ekonomskog uticaja pandemije COVID-19 je da se izradi sveobuhvatan pregled posljedica ove nepogode, sa posebnim naglaskom na ranjive grupe i privredne grane. Ključni pokazatelji Analize svjedoče da su najveće negativne posljedice već osjetile industrije vezane za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, prehrambene usluge i transport, dok su tekstilni i metalni sektori doživjeli ozbiljne poremećaje u lancu snabdijevanja. Ono što je, takođe, alarmantno je činjenica da u najteže pogođenim sektorima – smještaj i prehrambene usluge, 43 posto svih preduzeća vjeruje da će morati potpuno prestati s radom za tri mjeseca.

„Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo u mogućnosti da pokažemo kako se globalni plan Ujedinjenih nacija za socio-ekonomski oporavak prevodi prema trenutnom stanju u Bosni i Hercegovini. Današnja prezentacija je prva od mnogih procjena stanja za koje se nadamo da će poslužiti kao podrška svim akterima u planiranju i u aktivnostima koja se odnose na oporavak od pandemije, a posebice važnim naporima koje vlasti u Bosni i Hercegovini provode u ovom pogledu, kao i međunarodni partneri. Za Ujedinjene nacije u BiH, fokus je na tome kako možemo podržati i doprinijeti svim naporima da se oporavimo bolje, ‘zelenije’, i inkluzivnije sa težištem na Agendi 2030 i osiguravanju da niko ne bude zapostavljen, niti zaboravljen“, izjavila je Ingrid MacDonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.

Prateći plan generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za socio-ekonomski oporavak, “Zajednička odgovornost, globalna solidarnost”, predstavljena analiza je dio integrisanog paketa podrške kojim Ujedinjene nacije objedinjuju prednosti svojih agencija, fondova i programa. U Bosni i Hercegovini, pod vođstvom rezidentne koordinatorice, UNDP djeluje u ulozi tehničkog vođstva, koja mu je dodijeljena globalnim okvirom, i platforme za integraciju kako bi se zajednički oblikovao jak i sadržajan programski odgovor na posljedice Covid-19 pandemije.

 „Ova analiza dolazi u pravom trenutku i od izuzetnog je značaja, jer znamo da su tačne, dosljedne, pravovremene i transparentne informacije od ključne važnosti za preduzimanje ispravnih koraka u odgovoru na aktuelnu krizu. Ona pruža uvid neophodan za razumijevanje različitih aspekata krize i smanjenje negativnih ekonomskih posljedica kojima su već izložena preduzeća, institucije, zajednice, kao i posebno ranjive osobe čija su radna mjesta i kvalitet života ugroženi. Izvjesno je da odgovor za očuvanje ekonomije zahtijeva saradnju svih nivoa vlasti i sudionika iz različitih oblasti – vlada, poslovnog okruženja, financijskih institucija i međunarodnih organizacija“, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Kao osnova za Analizu je korištena i UNDP-a platforma „Ekonomski puls BiH“, koja u realnom vremenu daje uvid u stanje privrede i mjera ekonomskog oporavka u BiH zahvaljujući informacijama koje se prikupljaju od više od 1.000 preduzeća širom države.

Na osnovu prikupljenih podataka, većina anketiranih predstavnika preduzeća u idućih 3 do 6 mjeseci planira poduzeti mjere smanjenja troškova rada, poput smanjenja plata ili otpuštanja. Ista preduzeća su, ipak, zauzela optimistično stajalište da će takve mjere biti privremene. Primarni podaci, takođe, pokazuju da su žene, i radnice i vlasnice preduzeća, teže pogođene negativnim posljedicama pandemije nego muškarci.

Na online prezentaciji Analize ekonomskog uticaja pandemije COVID-19 u Bosni i Hercegovini je učestvovalo više od 120 predstavnika svih nivoa vlasti u BiH, međunarodnih finansijskih institucija, ambasada, agencija i privrednih asocijacija / komora.

(NovaSloboda.ba)