Epidemija koronavirusa uticala je na poslovanje gotovo svih segmenata bh. privrede, a najteže su pogođeni sektori turizma i ugostiteljstva, kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik Privr4edne komore FBiH Marko Šantić.
“Turizam je u svim svojim ključnim stvarima pao preko 60 posto, a sami prihodi, noćenja, odnosno dolasci turista pali su za oko 90-95 posto u 2020. godini. Odmah iza turizma je uslužni sektor u transportu, koji je pao preko 30 posto u svim ključnim pokazateljima. Slijedi industrijska proizvodnja, koja je u BiH pala sedam do osam posto, zatim promet u maloprodaji preko osam posto, uvoz je pao 13 posto, a izvoz 16 posto. Sve su to određeni pokazatelji koji daju indikacije da će na kraju godine društveni bruto proizvod vjerojatno biti negdje između 9,5 i 10 posto u padu”,naveo je Šantić.
Ni sama Privredna komore FBiH nije bila pošteđena, pa su u toj asocijaciji bili prisiljeni smanjiti plate zaposlenih za 30 posto.
“Mi kao asocijacija koja okuplja firme u Federaciji BiH kroz razna udruženja, tačnije njih 21, dijelimo sudbinu realnog sektora, kako u poslovanju, tako i u platama. Imali smo određenih problema, ali pokušavamo krizno upravljati, jer to je jedini način da pravilno i adekvatno odgovorimo na ovu krizu”, kazao je Šantić.
Komentarišući odgovor na korona krizu, Šantić je podsjetio da je Privredna komore FBiH na samom početku pandemije organizovala neformalni štab privrednika s ciljem pomoći domaćoj privredi.
“Vlada FBiH je u prvom mahu reagovala onoliko koliko je mogla, u početku svi skupa nismo bili zadovoljni, ali tu je više razloga poput samog šoka zbog pandemije, neimanja planova, nepripremljenosti na takve krizne situacije i slično. Međutim, Vlada ubrzo reaguje, nakon toga dolaze i takozvani ‘korona zakoni’, te se negdje tamo u oktobru, novembru 2020. godine Vlada konsolidovala, prikupila novčana sredstva sa svih računa i podračuna u Federaciji, napravila i garantni fond i ubrizgala sredstva prvo u firme koje se bave izvozom, transportne firme i firme koje se bave turizmom, i mislim da svi u ovom trenutku moramo biti zadovoljni onim što imamo, jer to je naša realnost”, kazao je Šantić.
BiH je, dodao je, nerazvijena zemlja koja nema fondove kojima raspolaže Evropska unija i koja sebi u ovom vremenu ne može dopustiti “mega lockdowne”, poput Njemačke i drugih razvijenih zemalja u Uniji.
“Mi zato imamo neke blaže lockdowne, plešemo i balansiramo s pandemijom koronavirusa i imamo nadu da će nas, kroz procijepljenost i stečeni imunitet, ovaj virus polovinom 2021. godine pustiti na miru i da ćemo se vratiti na staro normalno, te da nam u 2022., a pogotovo 2023. godini slijedi oporavak”, istakao je Šantić.
Prvi čovjek Privredne komore FBiH nada se kako će se i u ovoj krizi otvoriti neke prilike.
“Imamo i u svijetu i u Bosni i Hercegovini tih primjera da su određene firme i sektori prepoznali šansu u tim krizama. Što se tiče reformi, mi smo već u 2019. godini zajedno s poslodavcima FBiH krenuli u izradu nekih reformskih agendi. Vlada je u tom trenutku imala sluha, ali pandemija koronavirusa to je zaustavila. Vjerovatno ćemo nakon pandemije ponovo imati sve dokumente na stolu, vidjeti kolika je šteta načinjena i možda redefinisati reformsku agendu za naredni period”, kazao je Šantić.
Što se tiče budućeg djelovanja i planova Privredne komore FBiH, Šantić je naveo kako će se, sve dok se situacija ne normalizuje, nastaviti raditi komorski posao koji se može raditi bez fizičkog kontakta.
“To su online konferencije, razni seminari i edukacije s manjim brojem ljudi i uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Vjerovatno ćemo sredinom ove godine ponovno aktualizovati naš projekat ‘Kupujmo domaće’ i probaćemo to nekako napraviti kroz jednodnevne sajmove po kantonalnim centrima u Federaciji ako nam epidemiološka situacija bude dopuštala. Promociju domaćih proizvoda proteklih godina radili smo na međunarodnim sajmovima i sajmovima u BiH, ima određenih najava da će sajmovi krenuti s održavanjem u drugoj polovini ove godine, pa ćemo vidjeti”, kazao je Šantić.
(Fena)
