Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović potvrdio je danas novinarima u Sarajevu da današnja sjednica nije bila efiaksna, jer je od svih 14 tačka dnevnog reda i 19 sporazuma o ratifikaciji usvojena samo jedna odluka o pomilovanju dvije osobe.
To znači da će sve tačke dnevnog reda ići u drugi krug glasanja, a one se tiču vanjske politike, imenovanje počasnih konzula, odluka o davanju agremana, a tu je i nekoliko važnih sporazuma za BiH, ali Džaferović je, takođe, potvrdio da će Dodik povući pitanje vitalnog nacionalnog interesa kada je u pitanju posjeta predsjednika Crne Gore BiH.
Takođe, tačke koje se tiču Oružanih snaga nisu usvojene, jer je Dodik glasao protiv njih, a te odluke donose se jednoglasno.
Džaferović je zbog takve situacije kazao da je na djelu opstrukcija u funkcioniranju bh. institucija, jer kako drukčije to nazvati kada je Dodik glasao protiv ratifikacije međunarodnih sporazuma koji su prošli cijelu propisanu proceduru.
To znači, pojašnjava Džaferović, da je ujedno i opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma, te je pozvao političke predstavnike Republike Srpske, uključujući i Dodika, da to ne čine, jer to u konačnici na štetu entiteta, budući da je BiH postojala prije Dejtona i postojaće i ako ne bude Dejtona.
“Pozivam političke predstavnike iz RS-a da paze šta rade da poštuju Mirovni sporazum, ali da se poštuju sve tačke i ako će se mijenjati on se mora mijenjati u cijelosti ili nikako. Štetu neće trpjeti BiH”, poručio je Džaferović.
Ocjenjuje da se ovde zapravo pokušava na silu pod prijetnjama i blokadama izdejstvovati rješenje koje bi BiH moglo odvesti u sunovrat, jer nisu slučajno tri sudije Ustavnog suda oni koji nisu državljani BiH ili susjednih država.
Pojasnio je da strane sudije imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i to je omogućeno da bi BiH mogla funkcionisati.
“U situaciji blokada i prijetnjom disolucijom BiH, teško se išta može promijeniti, a zahtijevati da strane sudije odu iz Ustavnog suda i ništa drugo ne promijeniti nikada nećemo na to pristati. Možemo razgovarati, ali ako ćemo mijenjati i druga rješenja iz Ustava, poput entitetskog glasanja”, kazao je Džaferović.
Kako je pojasnio, kada bi se prihvatilo da oni odu iz Ustavnog suda, to bi značilo da ako bi se odnijela odluka o disoluciji onih koji prijete disolucijom onda ne bi bilo institucije u BiH koja bi bila u mogućnosti zaštiti takvu odluku.
Upitao je kome smetaju stranci koje imenuje sudija Evropskog suda za ljudska prava, koji jedino brinu za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Dodao je da je Dejton mnogo više od 11 aneksa, Dejton je i Evropska konvencija i odluke sudova i nekoliko stotina zakona koji su doneseni poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kaže i da ne misli da je moguće samo Zakonom o Ustavnom sudu promijeniti sastav tog suda, jedino što Ustav omogućava je da se razmotri način i imenovanje stranih sudija.
“Pozivam na razum i da shvate ozbiljno posljedice srljanja u koje su krenuli da poštuju institucije BiH i pristupi normalnom funkcioniranju BiH, te da prestanu s blokadama i da idemo evojim evropskim i evroatlantskim sigurnosnim putem”, zaključio je Džaferović.
Inače, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tražio je da Predsjedništvo na današnjoj sjednici razmatra o imenovanju novog stranog sudije koga imenuje Evropski sud za ljudska prava, jer tvrdi da mu prijedlog za imenovanje nije pružen na uvid, predsjedavajući i član Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili su taj prijedlog.
Džaferović je odbacio tvrdnje da je Dodika obavijestio o tom pitanju, podvukao je da niti on niti bilo ko iz njegovog Kabineta nije o tome razgovarao, te je podsjetio da je ranije pokrenuta procedura imenovanje stranog sudije, jer 25. aprila jednom od postojećih ističe mandat.
“Sva tri člana Predsjedništva BiH su imala mogućnost reagovati samostalno ili unutar institucije, zbog čega ne mislim da je Komšić ikoga obmanuo – podvukao je Džaferović.
Osvrnuo se i na crtanje entitetske linije, kazavši da je ona utvrđena, te je dio Djetona, ali ne zna zašto se na njoj insistira da se obilježi na terenu, jer to nije moguće budući da je u pitanju direktna stvar propisana u Dejtonu, dodajući da nema fizičkih oznaka, one su zabranjene tim Aneksom II.
Sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zakazana za danas bila je prva sjednica nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila nekoliko spornih zaključke koji se odnose na Ustavni sud BiH.
(Fena)
