Britanija i EU u zadnji trenutak sklopili “istorijski” trgovinski sporazum

Velika Britanija i Evropska unija postigle su istorijski trgovinski sporazum nakon Brexita samo nekoliko dana prije nego što je London 1. januara treba izaći iz jedinstvenog tržišta bloka.

Epilog je uslijedio u četvrtak popodne nakon višemjesečnog zastoja.

Iako je budućim trgovinskim partnerima vidno laknulo što su napokon uspjeli s onim što je posljednjih sedmica izgledalo nemoguće, iscrpljenost i frustracija, takođe, su se pokazali, piše dpa.

“Na kraju uspješnog pregovaračkog puta, obično osjećam radost”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare u Bruxellesu. “Ali, danas osjećam samo tiho zadovoljstvo i, iskreno govoreći, olakšanje”.

Britanski premijer Boris Johnson bio je trijumfalniji.

Novi posao – vrijedan 660 biliona funti (895 biliona dolara) svake godine – pruža “stabilnost i novu sigurnost u onome što je ponekad bilo nesaglasno i teško”, rekao je tokom televizijskog obraćanja iz Londona.

“Ljudi su govorili da ne možete biti dio zone slobodne trgovine s EU-om, a da niste obavezni slijediti zakone EU-a”, rekao je Johnson. “Rečeno nam je da ne možemo dobiti svoj kolač i jesti ga”,

Ponavljajući snagu Evropske unije u jedinstvu, von der Leyen je rekla  da će sporazum zapisati istoriju. Dodala je da EU nije popustila u svojim ključnim zahtjevima.

“To pokazuje da iz pozicije snage možete postići puno”, rekla je von der Leyen.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovio je da su se “evropsko jedinstvo i postojanost isplatili”, u tvitu rekavši kako se Evropa može veseliti budućnosti “suverena i snažna”.

Zakonodavci EU-a moraće detaljno proučiti dogovor i dati svoj pristanak vjerovatno u Novoj godini, što znači da će se sporazum u početku morati privremeno primijeniti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel nagovijestila je svoju podršku sporazumu, nazvavši ga “od istorijske važnosti”.

Ipak, iz perspektive EU-a, nije sve za slavlje.

Ističući svoje razočaranje, Michel Barnier, glavni pregovarač EU, rekao je da se Britanija odlučila ne učestvovati u programu Erasmus, te da nije utvrđen sporazum o vanjskoj politici, odbrani i razvojnim pitanjima.

Uprkos tome, sporazum je masivan, pokriva ne samo komercijalne odnose, već i buduće uslove za policiju i pravosuđe, saobraćaj i energetsku saradnju.

U konačnici, nakon gotovo 10 mjeseci pregovora s visokim ulozima, pregovaranje se svelo na ribu i carine.

EU je od početka tražio uvjeravanja o socijalnim standardima i standardima zaštite okoline kao i državnoj podršci, kako bi zaustavio britanske firme koje podrivaju one iz EU bloka.

London je tvrdio da je ta strogost pretjerana i da je cijela poenta Brexita “vratiti kontrolu” nad svojim zakonima i granicama.

U konačnom sporazumu, nijedna strana nije vezana pravilima druge o subvencijama ili standardima, ali su se obe obvezale na opšte principe jednakih uslova.

Ako jedna strana smatra da se druga razišla na nepravedan način, mogu se obratiti nezavisnom arbitru – što je presudno za Britance, a ne Evropskom sudu – koji može izreći sankcije.

Nakon dugih pregovora, dvije su se strane dogovorile da će EU zadržati 75 posto svojih ribolovnih kvota u britanskim vodama tokom sljedećih pet i po godina.

Sporazum znači da su usko povezani partneri sada finalizirali svoj turbulentni razvod, četiri i po godine nakon što je mala većina glasala za izlazak iz EU na britanskom referendumu.

London je mogao ostati u carinskoj uniji ili na jedinstvenom tržištu, ali nije bio spreman prihvatiti ograničenja svoje regulatorne slobode koju zahtijeva EU.

Britanija će napustiti blok kad sljedeći petak završi 11. mjesečni prelazni period, predviđen za trgovinske pregovore.

U 2019. godini, polovina britanskog uvoza dolazila je iz EU, a dvije petine britanskog izvoza otišlo je u EU.

(Fena)